Dvadesetak škola u proteklih je godinu dana u državni proračun moralo vratiti ukupno 654.222 kune nenajmjenski potrošenih sredstava.
Ukupno je, doznajemo, riječ o 24 škole koje su svojim zaposlenicima isplatile prevelike iznose za plaće, i to najčešće kroz razne dodatke na plaću poput onih za prekovremeni rad, rad subotom ili blagdanima i slično.
Dodaci
U otkrivenim nepravilnostima odskače slučaj Graditeljske škole u Čakovcu, koja je u proračun morala vratila najviše - 243.181 kunu.
Riječ je o epilogu slučaja bivšeg ravnatelja čakovačke škole Zorana Pazmana protiv kojega je 2011. pokrenut kazneni postupak. Ravnatelj je, tvrde u Ministarstvu, sebi i nekolicini zaposlenika u školi obračunavao prekovremene sate, stimulacije i razne druge dodatke na plaću na koje ni on niti drugi nisu imali pravo.
Povratom sredstava u proračun dijelom je okončan slučaj Zorana Pazmana kojega je prosvjetna inspekcija počela provjeravati na temelju prijava pristiglih još 2010. godine.
Privatni vozač
Pazman je, po navodima prosvjetne inspekcije, osim ravnateljske funkcije obavljao i nastavu, što mu je viša inspektorica naknadno zabranila jer nema normu.
Sumnjalo se i da je ravnatelj koristio službeni automobil u privatne svrhe (vozač mu je navodno bio zaposlenik škole), a inspekcija je utvrdila da je od siječnja do studenoga Pazmanu izdan 71 putni nalog, za što mu je ukupno isplaćeno više od 20.000 kuna. Osim za poslove ravnatelja i one u nastavi, primao je dodatke za rad vikendom i blagdanima.
Inspekcija je ravnatelju naložila da Školskom odboru podnese detaljno izvješće o isplatama iz sredstava škole na ime izrade IPA projekta (što si nije smio isplaćivati dok projekt ne bude gotov), o korištenju službenog automobila u privatne svrhe, kao i zaduživanju zaposlenika škole poslovima privatnog vozača.
Brojne funkcije
U jeku te afere u ožujku 2011. godine Zoran Pazman je medijima izjavio da je uvijek radio u interesu škole, a ne u vlastitom, kao što mu se podmeće. Tvrdio je da nikakvu osobnu korist, osim profesionalne satisfakcije, nikada nije imao.
Za, kako je rekao, beskrupuloznu hajku optužio je pojedince koji mu sve podmeću. Priznao je da je bilo pogrešaka, no ujedno tvrdio da nikada ništa nije stavio u džep, a brojna službena putovanja pravdao je svojim brojnim funkcijama.
Ministarstvo nije imalo uvid u plaće
Nedavno objavljeni izvještaj državne revizije proveden u Ministarstvu znanosti pokazao je i na koji je način pojedinim ravnateljima škola bilo moguće manipulirati novcem dobivenim iz proračuna.
U izvještaju o reviziji stoji, naime, da do srpnja ove godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nije imalo uvid u plaću svakog pojedinog zaposlenika u školama. Riječ je o oko 70.000 prosvjetara, stručnih suradnika i drugoga osoblja, čije se plaće i naknade financiraju iz proračuna MZOS-a. No tek zadnjih pet mjeseci, od uvođenja Centralnog obračuna plaća, Ministarstvo ima priliku vidjeti kako se uistinu obračunavaju plaće. Doduše, u MZOS-u su se požalili revizorima da poslove provjere provode samo četiri savjetnika na 1332 škole. Zanimljiv je i navod da se školama ne odobri probližno četvrtina zahtjeva za isplatu naknada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....