PRONATALITETAN POTEZ

Država će pola rate kredita plaćati svim osobama mlađim od 45 godina koje u vlasništvu već nemaju svoju kuću ili stan. Ali, ima jedan uvjet...

 Tomislav Krišto/CROPIX

Kuščević: Subvencioniranje kredita za zadržavanje stanovnika u manjim sredinama

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević izjavio je u četvrtak da se prijedlogom zakona o subvencioniranju stambenih kredita, kojima će država subvencionirati kamate prve četiri godine, nastoji zadržati stanovnike u manjim sredinama rješavanjem stambenog pitanja.

"Kreditima za izgradnju kuća i kupnju prvog stana ljude se želi zadržati u malim sredinama kako ne bi nužno morali seliti u velike gradove, gdje postoje stanovi na tržištu", rekao je Kuščević novinarima uoči sjednice Vlade na čijem je dnevnom redu i taj prijedlog zakona.

Upitan koji će biti kriteriji za dobivanje subvencioniranog kredita, Kuščević je rekao da će kamata biti subvencionirana prve četiri godine, a nakon toga za svako novorođeno dijete to se može produžiti još dvije godine te za svakog invalida još godinu dana.

Odabir ljudi koji će dobiti te kredite radit će Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). "Ona će odraditi za nas taj tehnički dio posla", rekao je Kuščević.

Prijedlogom zakona o subvencioniranju stambenih kredita mlađima od 45 godina omogućilo bi se da po povoljnijim uvjetima, odnosno uz manje kamate na kredit, riješe svoje stambeno pitanje, kupnjom prvog stana ili kuće, odnosno kupnjom većeg stana ili kuće.

Bankovna efektivna kamatna stopa (EKS) u prve četiri godine otplate kredita iznosila bi tako do najviše 3,75 posto na godišnjem nivou, a mogli bi se dizati stambeni krediti do najvećeg iznosa ukupne cijene nekretnine od 100.000 eura, odnosno do najveće cijene od 1.500 eura po kvadratnom metru.

Prije nego je Vlada krenula na prvu točku dnevnog reda što je raspisivanje lokalnih izbora, premijer Andrej Plenković prokomentirao je najvažnije događaje ovog tjedna.

- U vezi Agrokora i našeg Zakona, želim reći da je Vlada reagirala ne samo pravovremeno, učinkovito i odgovorno već je pokazala da u ovakvoj krizi ima snage za političko vodstvo i rješavanje problema. Želim da svi shvate da bi u nekom drugom scenariju koji ne bi podrazumijevao donošenje Zakona bili u kontekstu uobičajenog stečajnog postupka koji bi prijetio gubitkom radnih mjesta možda i 200 tisuća ljudi, manjkom poreznih prihoda, financijskim nekontroliranim lančanim reakcijama koji bi ugrožavali gospodarstvo, no to se ništa neće dogoditi zbog našeg djelovanja i to je vrlo važno.

- Danas je dan kad će banke dati 80 milijuna eura Agrokoru. U tom procesu će se osigurati da svi zaposlenici prije Uskrsa dobiju plaće i da krenu isplate dobavljačima. Ta vrsta stabilizacije je bila jedna od naših želja i ciljeva. Imenovano je privremeno vjerovničko vijeće od strane suda, a to je bio jedan od preduvjeta kako bi se moglo krenuti s kreditom.

- Očekujem od povjerenika da snimi stanje u kompaniji i krene u drugu fazu koja treba omogućiti dugoročnu fazu stabilnosti kompanije i hrvatskog gospodarstva – kazao je Plenković i napomenuo kako ovaj slučaj nije spašavanje pojedinca nego stabiliziranje hrvatskog gospodarstva.

- Bitno je da ovaj trenutak bude prekretnički za metodologiju poslovanja u Hrvatskoj. Trebamo ga iskoristiti u budućim poslovima među subjektima. To je jedan od ciljeva.

- Zakon ćemo pojasniti predstavnicima Europske komisije idućeg tjedna u Bruxellesu. U prvom činu ovog procesa napravili smo stabilizirajući učinak, a sad je bitan dugotrajni napor. Bitno je da ova priča ne ugrozi naš rejting koji je iz negativnog postao stabilan i nadam se da će naš program reformi biti temeljna poruka da vlada kreće u proces strukturnih reformi.

Plenković je hrvatsku javnost želio izvijestili i da je Vlada obavijestila članice EU o prelasku na ciljanu kontrolu granica.

- U dijalogu smo s Mađarskom i Slovenijom. Apelirao sam na Sloveniju da pređe sa sustavnog režima kontrole na granici na režim ciljane kontrole (kontroliranje samo vozila za koji se pokaže da je to potrebno). Vjerujemo da će i Slovenija prepoznati negativne efekte na gospodarstvo, pogotovo pred Uskršnje blagdane.

- Nadam se da će biti nađeno barem privremeno rješenje, a mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da nađemo trajno rješenje. Najlakše bi bilo, naravno, postati članica 'Schengena', ali to nije samo do nas. Međutim, u svim razgovorima koje ćemo obaviti nakon ovakvog iskustva poremećaja u prometnom tijeku na granici jasno je da je striktna provedba uredbe za Hrvatsku kao turističku zemlju jednostavno neodrživa - poručio je.

Te su poruke, ponovio je, artikulirali prema EK, a ponovno će to učiniti i idućih dana i tjedana u svim kontaktima.

Napomenuo je i kako će danas na sjednici donijeti i odluku kojom će pomoći Borovu. Na dnevnom je redu i prijedlog zakona o subvencioniranju stambenih kredita.

Na kraju je Plenković kazao i kako će danas donijeti i važnu odluku koja se odnosi na raspisivanje lokalnih izbora koji bi se trebali održati 21. svibnja.

Država dionicama Končara i HT-a osigurava kredit Borovu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je kako se ovom odlukom zalažu dionica Končara I HT-a u vlasništvu države putem CERP-a, kako bi se HBOR-u omogućilo davanje kredita Borovu, isplata plaća i daljnje poslovanje.

“A bitno je i da se od Uprave Borova očekuje ne samo sugestije o tome kako da se restrukturira poslovanje i bude učinkovito, nego da na zajedničkim načelima pokušamo vidjeti tko bi mogao biti strateški partner za dugoročni opstanak i učinkovitost rada Borova, koji je gospodarski izrazito važan za Vukovar. I Vlada zbog tog ovako i reagira i dalje podršku”, istaknuo je premijer.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić je podsjetila da je Borovo u ožujku 2015. godine od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) dobilo kredit koji dospijeva 30. lipnja ove godine, a za taj je kredit kao osiguranje dano 60 tisuća dionica koje čine 2,33 posto temeljnog kapitala Končar Elektroindustrije.

„Borovo ne može vratiti ovaj kredit, s obzirom da je u proteklom razdoblju mogućnost uređivanja poslovanja Borova opterećivala i predstečajna nagodba, koja se u određenoj mjeri suočila s poteškoćama, a koje su u suradnji između Porezne uprave i DORH-a upravo u pravcu rješavanja“, kazala je Dalić.

S obzirom na činjenicu da predstečajna nagodba ima sada svoju perspektivu razrješenja, istaknula je, moguće je predložiti HBOR-u da se postojeći kredit refinancirana novim kreditom.

Ukupna nominalna vrijednost novog kredita iznosila bi 46 milijuna kuna, od čega bi 36 milijuna kuna služilo za refinanciranje spomenutog kredita iz 2015. godine, a 10 milijuna kuna za potrebe tekuće likvidnosti.

I za osiguranje ovog kredita dat će se postojećih 2,33 posto dionica Končara, kao i 329.154 dionica koje čine 0,4 posto temeljnog kapitala HT-a, koje su u vlasništvu države putem CERP-a.

Dalić je istaknula i da se ova odluka donosi „s obzirom na važnost nastavka poslovanja i stvaranja uvjeta da se predstečajna nagodba konačno završi i nađe rješenje za stalno održivo poslovanje Borova“.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 23:01