DRUGA STRANA PRIČE Irac koji je hvalio bolnicu u Šibeniku na magnetsku bi čekao - osam mjeseci!

Premda je poznati irski pisac i novinar David McWilliams, zadovoljan brzinom i kvalitetom usluge u šibenskoj općoj bolnici, u irskim najtiražnijim dnevnim novinama “Independent” nahvalio naše zdravstvo, smatrajući ga učinkovitijim od onoga u svojoj domovini, dobar dio hrvatskih pacijenata s njim se ne bi složio, piše Slobodna Dalmacija .

Potvrđuje to i nedavno objavljeno istraživanje Europske komisije - Eurobarometar, koje je pokazalo kako je hrvatska javnost nezadovoljnija nacionalnim zdravstvom od prosjeka Europske unije. Istraživanje je provedeno i u Hrvatskoj na reprezentativnom uzorku od tisuću ljudi.

Konkretno, da nam je zdravstvena zaštita dobra misli 59 posto građana, a njih 40 posto ukupnu je kvalitetu zdravstva ocijenilo lošom (preostalih jedan posto nije se izjasnilo), dok je, usporedbe radi, u svih 28 država EU-a (uključujući i Hrvatsku) zdravstvom u prosjeku zadovoljno 71 posto, a nezadovoljno 27 posto stanovnika.

Također, otprilike svaki drugi hrvatski ispitanik (točnije njih 48 posto) smatra kako bi kvalitetniju zdravstvenu zaštitu ostvario u drugim zemljama Unije, njih 34 posto misli da razlike u domovini i inozemstvu nema, a svega osam posto naših građana drži kako nam je zdravstvo bolje nego u ostatku EU-a.

IRSKI PISAC ZA JUTARNJI ‘Preko mene su milijuni doznali kako je izvrsna vaša bolnica u Šibeniku’

- Brojka od 40 posto nezadovoljnih ogromna je. To znači da čak oko dva milijuna građana smatra da nam zdravstvo nije dobro i za jednu malu državu to je vrlo zabrinjavajuća statistika. Ona pokazuje kako dva milijuna osiguranika, koji nemaju novca i veza, ne mogu ostvariti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu kada im je potrebna, prema odluci savjesnih, humanih, stručnih i odgovornih zdravstvenih djelatnika.

I mi u Udruzi hrvatskih pacijenata dijelimo njihovo mišljenje. Udruga je osnovana 2004. i, prema našim iskustvima, stanje u ovih deset godina nikada nije bilo lošije - komentira Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata.

Hrvati u istraživanju Europske komisije kao najvažnije kriterije visoke kvalitete zdravstvene skrbi navode učinkovito liječenje, dobru obučenost medicinskog osoblja, blizinu bolnice i liječnika, modernu medicinsku opremu, te, dakako, liste čekanja. Eurobarometar je potvrdio kako je dugo čekanje kod nas znatno veći problem nego u ostatku Unije - na njega, naime, upozorava 41 posto naših ispitanika, dok se u ostalim zemljama EU-a na dugo čekanje požalilo 24 posto građana. Time, naravno, nisu iznenađeni u Udruzi pacijenata.

- Naše iskustvo pokazuje kako je to najveći problem našeg zdravstva. Evo i posljednjeg primjera: jučer nas je nazvao jedan mladić, sportaš, koji ima problema s ramenom, zbog kojih ne može trenirati, i nužna mu je pretraga magnetskom rezonancijom. A naručen je za veljaču sljedeće godine! Dakle, ako nema novca za privatnika, trebao bi čekati osam mjeseci - iznosi Drlje.

Dakle, prema Drljinim riječima, i McWilliams bi da je zatražio takvu uslugu, dobio odgovor da dođe za osam mjeseci.

Da je problem sa zdravstvom slojevit upozoravaju daljnji Eurobarometrovi rezultati - više od polovine (53 posto) pacijenata u Hrvatskoj smatra da bi im bolničko ili ambulantno liječenje moglo naškoditi, no ni prosjek cijelog EU-a nije dobar, isto misli 47 posto građana svih 28 zemalja. Da bi im mogli naštetiti savjeti njihova obiteljskog liječnika ili ljekarnika smatra točno polovina ispitanih u našoj zemlji.

Hrvatska statistika otprilike je na razini europskog prosjeka kada je u pitanju neki štetni događaj tijekom ostvarivanja zdravstvene zaštite: bolnička infekcija, pogrešna ili zakasnjela dijagnostika, kirurška pogreška, prepisivanje pogrešnog lijeka...

Neku od tih grešaka u istraživanju Europske komisije potvrdilo je 25 posto naših ispitanika, dok je prosjek EU-a 27 posto. Međutim, naši građani znatno su manje odlučni kada takav štetan događaj treba prijaviti nadležnim službama - to, naime, učini tek svaki deseti hrvatski pacijent, a u ostalim zemljama EU-a na prijavu se odluči svaki drugi oštećenik.