DRAMATIČAN PAD NOVOROĐENE DJECE Hrvatska je lani izgubila 14.000 ljudi, a raspada se svaki treći brak!

U proteklih godinu dana Hrvatska je izgubila 14.000 stanovnika. Samo prirodnim putem populacija je smanjena za 10.000 ljudi: lani je, naime, prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku rođeno 41.771 dijete, a umrlo je 51.710 osoba.

Istovremeno, iz Hrvatske se iselilo 12.877 ljudi, a u Hrvatsku se uselilo njih četiri tisuće manje, odnosno 8959. Hrvatska stoga, prema procjenama DZS-a, sada ima 4,267 milijuna stanovnika.

Prirodnim putem, odnosno zbog toga jer se redovno, iz godine u godinu, u Hrvatskoj manje djece rađa nego što ljudi umire, u posljednjih 15 godina (od 1998. godine) Hrvatska je izgubila čak 133.325 stanovnika, odnosno cijelu jednu Krapinsko-zagorsku županiju ili dva grada Zadra!

I nema naznaka da bi se situacija mogla promijeniti: samo u prva četiri mjeseca ove godine broj umrlih veći je za 5395 od broja rođenih!

Dobra je vijest što je lani zaustavljen galopirajući trend pada broja rođene djece i pada broja sklopljenih brakova, koji su usko vezani uz broj rođene djece, jer se u Hrvatskoj gotovo 90 posto djece rađa u braku. Od početka krize, naime, i broj brakova i broj rođene djece bio je u stalnom padu, a istovremeno je broj razvoda bio u značajnom porastu.

Tijekom 2012. godine nije došlo do bitnog oporavka, situacija je negdje na razini one iz 2011., no barem je zaustavljen pad.

Pad bio posljedica krize

- Ovaj je pad posljedica krize, pali smo vrlo nisko i očekivalo se da ćemo se sada zaustaviti. Međutim, to zaustavljanje je kratkoročno, strašan pad broja novorođene djece tek slijedi. Naime, u idućim godinama u dob za rađanje ulaze djeca rođena nakon jakog pada nataliteta u Hrvatskoj. Dakle, generacije koje su malobrojne. Stoga se ne može očekivati da će rađati veći broj djece od sadašnjih generacija, a nema ni poticajnih mjera natalitetne politike, što će taj pad učiniti još dramatičnijim - upozorava dr. Anđelko Akrap, predstojnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Iako se broj stanovnika nije bitno mijenjao, u posljednjih 40 godina broj novorođene djece u Hrvatskoj pao je za oko 40 posto: s prosječnih 67.000 sredinom 70-ih na oko 40.000 tijekom 2000-ih. U prosperitetnim godinama prije krize broj novorođenčadi je blago rastao. Još 2009. godine rođeno je 44.577 djece, vjenčalo se 22.382 parova, a razvelo njih 5076.

Uvriježenom, iako znanstveno neopravdanom metodom usporedbe sklopljenih i razvedenih brakova dobivao se podatak da se raspadao svaki četvrti-peti brak.

Svaki 3. brak

A onda su se - neočekivano jako - osjetile posljedice krize. Tijekom 2011. godine rodilo se čak 3500 djece (7,5 posto) manje nego 2009. godine, a broj brakova pao je na najniže razine ikad zabilježene u Hrvatskoj: vjenčalo se jedva nešto više od 20.000 parova, što je manje čak i od broja sklopljenih brakova ratne 1991. godine, kad su se vjenčala 21.583 para. Paralelno je dramatično porastao broj razvoda: u toj 2011. godini porastao je za čak 15 posto u odnosu na godinu ranije. Istom metodom usporedbe raspadao se svaki treći brak.

200 vjenčanja više

Lanjske godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ostali smo na razini 2011. - to nije rezultat koji bi bilo koga zadovoljio, ali barem je zaustavljen pad.

Lani se u Hrvatskoj rodilo 41.771 dijete, 600-tinjak više nego 2011. godine, vjenčalo se 200 parova više (njih ukupno 20.323) i razvela tri para manje nego 2011. godine (ukupno 5659).

Međutim, prvi preliminarni podaci za 2013. godinu ukazuju da bi se crna predviđanja demografa već sada mogla početi ostvarivati.