Vlada je konačno usuglasila mjere za dodatno rezanje proračunskog manjka u ovoj godini, potvrdilo nam je nekoliko izvora iz Banskih dvora i iz vladajuće koalicije.
Nove mjere kojima će se Vlada boriti s prekomjernim proračunskim deficitom uključuju povećanje trošarina na gorivo za već najavljenih 20-ak lipa po litri i uvođenje posebne naknade za telekome na prihodnoj stani proračuna te smanjenje izdataka za subvencije i investicije u cestogradnji na rashodnoj strani proračuna. Rezultat bi trebalo biti smanjenje proračunskog manjka za dodatnih 1,3 milijarde kuna, odnosno njegovo rezanje za čak 2,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kako je od Zagreba tražio Bruxelles. Te bi se mjere u četvrtak, ako je suditi po objavljenom dnevnom redu, trebale naći na dnevnom redu Vlade.
Cjelodnevni pregovori
No, cijeli je proces dogovaranja novih mjera, kako doznajemo, tekao prilično dramatično. Usklađivanje dvaju vodećih partnera u Kukuriku koaliciji - SDP-a i HNS-a - oko dodatnih mjera praktično je trajalo cijeli dan, a u kasnim poslijepodnevnim satima sve je čak upućivalo na zaključak da se dvije vodeće stranke vladajuće koalicije neće ni uspjeti dogovoriti.
- Još se nisu usuglasili - kratko su nam govorili u strankama kada smo ih u srijedu popodne pitali u kojoj je fazi dogovor oko mjera za rezanje proračunskog deficita i hoće li se te mjere u četvrtak naći na Vladinu meniju.
Sedam dana prekasno
Prema neslužbenim informacijama, predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić na sastanak Vladina užeg kabineta došla je s popisom novih mjera kojima bi se Banski dvori borili protiv prekomjernog deficita. Mjere koje je u kabinetu premijera Zorana Milanovića predstavila šefica “narodnjaka” u toj su stranci zamislili kao alternativu praktično već ranije dogovorenim mjerama za fiskalnu konsolidaciju. Razgovori su se nastavili i nakon užeg kabineta, a na njima su, doznajemo, bili samo premijer Zoran Milanović, Vesna Pusić i potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Zanimljivo je da je Pusić “svoj” paket mjera iznijela iako je HNS proteklih sedam dana mudro šutio o praktično ranije već dogovorenim novim zahvatima u ovogodišnju proračunsku konstrukciju. Ne čudi stoga što su pojedinci iz SDP-ovh redova HNS-ovu listu želja ocijenili kao “političku”, odnosno skrojenu na način da nanese što je moguće manju političku štetu ponajprije HNS-u. Naime, iako Vlada svojim potezima nastoji balansirati i što je moguće manje zagrabiti u džepove građana kako bi povećala proračunske prihode i smanjila rashode, jasno je da će dobar dio tereta fiskalne konsolidacije morati podnijeti građani.
Neuspješni pokušaji
Oni će, naime, plaćati skuplji benzin i veće račune za telekomunikacijske usluge, odluče li se telekomi novi namet svaliti na leđa krajnjih korisnika, baš kao što će u državnoj blagajni ostati manje novca za državne potpore i investicije u gradnju i održavanje cesta, što će u konačnici značiti i još sporiji oporavak od recesije.
I naš dobro upućeni izvor iz HNS-a potvrđuje da je njegova stranka jučer izašla s alternativnim prijedlogom rezanja proračunskog deficita. HNS-u je, otkriva, najspornije bilo dodatno oporezivanje potrošnje goriva, i to u uvjetima kada su cijene benzina ionako visoke. O ostalim prijedlozima nije želio govoriti.
- Naša je želja bila da se izbjegne povećanje trošarina na benzin, odnosno novi udar na džepove građana - kaže naš sugovornik iz redova “narodnjaka”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....