Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu: Uskoro će i studij farmacije biti na engleskom

Povod za razgovor s rektorom Sveučilišta u Splitu, Draganom Ljutićem, je najnovija rang lista najboljih sveučilišta za 2021. godinu koju je objavio Times Higher Education, prema kojoj se Sveučilište u Splitu nalazi na zbirnoj poziciji 801-1000, a Sveučilište u Zagrebu na poziciji 1001+.

Rang-listom je obuhvaćeno više od 1500 sveučilišta iz 93 zemlje, što je najviše do sada. Lista se temelji na 13 pokazatelja uspješnosti u četiri područja: poučavanje, istraživanje, prijenos znanja i međunarodna perspektiva. U odnosu na listu za 2020. godinu, splitsko sveučilište je palo na ljestvici. Tada je imalo zbrinu poziciju 601-800, a sada se nalazi na mjestu 801-1000. Pet godina za redom Sveučilište u Oxfordu je na vrhu rang-liste. Slijede Sveučilište Stanford, Sveučilište Harvard, California Institute of Technology te na petom mjestu Massachusetts Institute of Technology.

Možete li komentirati najnoviju Times Higher Education rang listu?

- To je samo dio uspjeha jer je Sveučilište u Splitu rangirano između 150. i 200. mjesta kada se u obzir uzimaju mlada sveučilišta. Kada se u obzir uzima zaštita zdravlja, onda smo između 300. i 400. mjesta. Naša biomedicina je jako dobra. Konkurencija je žestoka. Borimo se i radimo, ali ne radimo samo mi nego rade i drugi. Imamo u svijetu financijski bogatijih gradova i država, a koji ulažu velika sredstva u svoja sveučilišta. Sve više imamo odličnih sveučilišta s Dalekog istoka.

U usporedbi s prošlom godinom kada smo bili između 601. i 800. mjesta mi imamo gotovo isti broj bodova, ali smo pomaknuti jer je konkurencija velika. Svi napreduju. Ovo pozicioniranje nam je jako važno zbog prezentacije u inozemstvu. Mi smo mlado sveučilište. Osnovani smo 1974. godine. Da su u sastavu Sveučilišta u Splitu, instituti poput Oceanografskog i Instituta za jadranske kulture koji postoje u Splitu, bili bismo još bolje rangirani.

Što još nedostaje Sveučilištu u Splitu da bi bilo bolje rangirano?

- Imamo dobre znanstvene rezultate. Nedostaju nam stranci koji predaju na našim fakultetima. Imamo ih, ali oni uzmu naše državljanstvo pa se više ne vode kao stranci.

Kakva je situacija sa stranim studentima?

- Na Sveučilištu u Splitu studira više od 400 stranih studenata. U tom dijelu je napravljen veliki iskorak. Kada sam bio dekan Medicinskog fakulteta startali smo sa studijem na engleskom jeziku na kojem sada ima studenata iz gotovo svih europskih zemalja, SAD-a, Kanade... Najviše ih je iz Norveške i Njemačke. To nisu djeca naših iseljenika nego se radi stvarno o strancima. Na Medicinski fakultet svake godine se upiše 60 stranih studenata. Prepoznaju nas i dolaze studirati u Split. Uskoro krećemo i s farmacijom.

Kada bi mogao biti studij na engleskom jeziku na farmaciji?

- Farmaciju najprije trebamo izdvojiti kao zaseban studij na Sveučilištu. Glavna baza će nam biti nedavno otvoreni Galenski laboratorij u Dugopolju. Osamostaljivanjem ćemo potaknuti taj studij da se brže i bolje razvija nego u okrilju Medicinskog fakulteta. Galenski laboratorij je tvornica lijekova i ne možete ništa bolje napraviti nego povezati je s farmacijom.

Kakva je povezanost sveučilišta s gospodarstvom?

- S više od 300 tvrtki potpisali smo ugovore. One su postale baze Sveučilišta u Splitu. Nedavno smo otvorili studij Hotelijerstva i gastronomije u Makarskoj gdje ćemo već ove godine imati skoro 60 studenata. Potpisali smo ugovore o suradnji s velikim hotelskim kućama, a uskoro ćemo potpisati ugovor s Amadria parkom - bivšim Solarisom.

Osim Makarske, napravit ćemo punktove, poput dislokacije studija Mediteranske poljoprivrede u Sinj. U sklopu Alkarskih dvora ima predivna dvorana, a područje Sinja je idealno za terensku nastavu. Ideja je da na otocima i u gradovima Dalmatinske zagore napravimo punktove za terensku nastavu. Imamo izvanrednu suradnju s proizvodnim tvrtkama: Brodosplitom, AD Plastikom, Cemexom... Sve su to baze naših fakulteta.

Zašto je Sveučilište u Zagrebu lošije plasirano?

- Sveučilište u Zagrebu je jako dobro i veliko sveučilište. Da nama nije potpore Sveučilišta u Zagrebu ne bismo niti mi bili dobri, niti bismo mogli razmišljati o rastu i razvoju. Uostalom, oni su nas i osnovali. Da, oni su ispod 1000. mjesta na ovoj listi, ali Sveučilište u Zagrebu se zadržalo na Šangajskoj listi. Mi nismo. Svi ulažu, trude se i rade. Ne mogu reći da se i rektor Boras i Sveučilište u Zagrebu ne bore. Žao mi je što rad rektora Borasa nije valoriziran na pravi način. Radi se o čovjeku koji dosta radi i koji je pridonio snazi Sveučilišta u Zagrebu.

Za Hrvatsku je jako važno da su naša sveučilišta prepoznata. Zato je suradnja i povezivanje naših sveučilišta važno. I mogu reći da sam tom suradnjom s kolegama iznimno zadovoljan. Sa Sveučilištem u Zagrebu imamo izvrsnu suradnju.

Je li vrijeme profiliranja sveučilišta, pogotovo manjih?

- Sveučilište u Splitu je na prvom natječaju oko zajedničke europske diplome ušlo u punopravno članstvo u Alijansi europskih sveučilišta mora SEA-EU. Uz nas su tu Sveučilišta u Cadizu, Brestu, Kielu, Gdanjsku i Malti. Mi se i na taj način profiliramo kao maritimno sveučilište. Kada su naši partneri iz Alijanse europskih sveučilišta mora SEA-EU došli na naš Pomorski fakultet bili su ugodno iznenađeni mogućnostima i certifikatima koje ima.

Obišli su i ostale naše fakultete i zamolili su nas da se priključimo ovoj mreži. To je bio predani rad i od 56 mreža sveučilišta, naša je Alijansa upala među 17 koje su financirane za dobivanje europske diplome. I ne samo to, naša mreža je istaknuta kao primjer drugim mrežama kako se uspješno organizirati. Takva povezanost našim mladim ljudima daje prigodu i perspektivu. Upravo je dobiven zajednički projekt Alijanse Horizon 2020. vrijednosti dva milijuna eura. Sredstva su namijenjena za dobivanje europske diplome, europskog studenta i europskog sveučilišta. Nas su tražili kolege iz Beča, Krakova da im se priključimo, ali mi smo se odlučili za ovu mrežu jer na ovaj način možemo biti specifični. Mi se nalazimo na moru. Znam da će ova naša maritimna priča uspjeti.

Počinje studentska godina. Uvjeti su specifični. Koliko imate studenata i kako ste se organizirali?

- Sveučilište u Splitu ima oko 20.000 studenata. Obavili smo interne pripreme u suradnji sa svim službama, stručnjacima, epidemiolozima, mikrobiolozima, infektolozima... Odlučili smo da počnemo godinu na uobičajen način uz poštivanje svih mjera. Od HZJZ-a smo dobili upute koje su na tom tragu. Moramo živjeti s covidom-19, tako da štitimo i poštujmo jedni druge. Najvažnija je disciplina, a nama toga nedostaje.

Kakvo je bilo iskustvo s online nastavom?

- Mogu reći da smo brzo prešli na online nastavu. Ako bude opet potrebno, neće biti nikakav problem prijeći na online platforme. Trebamo poštivati sve preporuke, ali moramo živjeti normalno.

Što je s infrastrukturom i ulaganjima?

- Dovršili smo Studentski dom Bruno Bušić. Krasan je i uređen i on je već u funkciji. Gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji poklanjamo Tehnološki park koji smo financirali iz vlastitih sredstva i koji smo dovršili. Sve što je trebalo oko Tehnološkog parka, Sveučilište je financiralo. Želimo da se razviju mnoge mlade tvrtke i da se naša zajednica razvija.

Postoji li interes tvrtki za Tehnološki park?

- Naravno. Sveučilište je ušlo u taj projekt i daje novu vrijednost Gradu i Županiji. Projekt je osmišljen i odrađen.