Doznajemo: Plenković i HDZ donijeli odluku po kojem ćemo modelu ići na izbore, ovo su nove izborne jedinice

U vrhu HDZ-a donesene su odluke o tome kada ćemo i po kojem modelu ići na parlamentarne izbore. Izbori bi se, tvrde upućeni iz vladajuće garniture, trebali održati na proljeće 2024. godine, taman u vrijeme kada će nam biti isporučeni prvi Rafalei i kad bude dovršena autocesta do Siska, a prije izbora zastupnika za Europski parlament, koji će biti početkom lipnja.

U četvrtak je objavljena procjena učinka novog Zakona o izbornim jedinicama, a za tjedan dana u javno savjetovanje bit će pušten i njegov sadržaj.

U razgovorima s više dobro obaviještenih HDZ-ovaca doznali smo za kakav se "kroj" izbornih jedinica odlučio premijer Andrej Plenković te kako je došao do rješenja po kojem ćemo i dalje imati deset izbornih jedinica i u svakoj birati 14 zastupnika, a odstupanja u broju birača između izbornih jedinica neće biti veća od pet posto.

Kako će pritom smiriti strasti koje je u dijelu HDZ-a (posebno kod osječko baranjskog župana Ivana Anušića) izazvala mogućnost da se smanji broj zastupnika koje bira Slavonija, a istovremeno izbjeći pomicanje granica koje bi izborne jedinice pretvorilo u nove Frankensteine.

U Pokosovom modelu Slavonija i Lika zadržale bi isti model zastupnika, ali uz drastične izmjene granica jedinica

I dalje je na stolu prijedlog, odnosno rješenje koje je napravio demograf i geograf Nenad Pokos iz Instituta Ivo Pilar. Po njemu bi se deset izbornih jedinica, a da se u svakoj bira po 14 zastupnika, zbog velike depopulacije čitavih regija, u čemu prednjače Slavonija i Lika, moglo zadržati jedino uz drastično pomicanje granica izbornih jedinica. U suprotnom bismo i dalje imali velika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama, što dovodi do nejednakosti u vrijednosti glasa svakog birača i, prema nedavnoj odluci Ustavnog suda, do neustavnih izbora.

Popis stanovništva

Otkad je tema izmjena Zakona o izbornim jedinicama, sugovornici iz HDZ-a i vladajuće koalicije govore kako ih Plenković uvjerava da će korekcije biti minimalne, a i javno je dao takvu izjavu. Nije bilo jasno na što aludira jer nijedno od dva moguća rješenja koja su se na kraju iskristalizirala (jedno je Pokosov model, a drugo je zadržavanje postojećih granica jedinica, ali korekcija broja zastupnika koji se u njima biraju, po čemu bi dvije slavonske jedinice birale tri zastupnika manje) nije "kozmetičko".

Na kraju se ispostavlja da će se uzeti Pokosov model, ali će se on temeljiti na bitno drugačijim postavkama. Pokos je, naime, svoj model izbornih jedinica pripremio na temelju rezultata Popisa stanovništva 2021. Uzimajući podatke iz Popisa, izračunao je da bi na izborima 2024. godine Hrvatska imala 3,319.427 punoljetnih građana, odnosno birača. Drugi bitan parametar su odstupanja u broju birača između izbornih jedinica koja prema njegovu konceptu nigdje ne bi prelazila 1,7 posto, nego bi bila ispod toga.

HDZ-ova radna skupina, međutim, granice izbornih jedinica određuje polazeći od brojki koje se u startu bitno razlikuju od Pokosovih, a pritom su potpuno u skladu sa zakonima. Granice će određivati prema broju birača (to je pojam naveden u Zakonu) koji stoji u popisu birača, a u njemu je barem 300.000 birača više nego što je Pokos, polazeći od podataka iz Popisa stanovništva, izračunao da će ih stvarno biti na idućim izborima. Naime, na posljednjim lokalnim izborima, 2021. godine, na popisu birača bilo je 3,660.165 građana s pravom glasa.

Odstupanja u broju birača

Drugi bitan element je da će se paziti da odstupanja u broju birača ne budu veća od 5 posto (a ne 1,7 posto), koliko Zakon dopušta, a to također smanjuje potrebu za drastičnim pomicanjem granica.

Doda li se svemu tome još i podatak da u četiri županije imamo više birača nego što je u njima stanovnika, te da se to ponajprije odnosi na Slavoniju, proizlazi da će se granice IV. i V. izborne jedinice pomicati bitno manje nego što je to predložio Pokos u svojem originalnom izračunu koji se temeljio na stvarnim podacima.

Konačni izračuni još nisu gotovi, pa nam sugovornici upućeni u ovu temu nisu mogli reći koji bi se gradovi i općine selili u nove izborne jedinice, ali ne bi trebalo biti drastičnih promjena, a pritom bi rješenje bilo u zakonskim okvirima. Ipak, još se ne isključuje mogućnost da se kao izlaz u nuždi na kraju korigira broj zastupnika koji se bira u Slavoniji, no tada bi se smanjio za jednog, a ne za tri.

Naši sugovornici tvrde kako bi se novi Zakon o izbornim jedinicama u lipnju trebao naći u saborskoj proceduri, do 15. srpnja prošao bi prvo čitanje, a konačan tekst izglasao bi se do sredine listopada.