SMJEŠTAJ

Dosad 1740 Hrvata dalo stanove izbjeglima, još se ne zna kako će za to biti obeštećeni

Razgovori su u tijeku, a kad se na međuresornoj razini usuglasi što će se sve plaćati, na Vladi je da to potvrdi

Izbjeglice iz Ukrajine

 Peter Lazar/afp

Gotovo 80 posto svih izbjeglica iz Ukrajine koji su sigurnost pronašli u Hrvatskoj, smješteni su u privatnim stanovima i kućama, no u ovom trenutku još nije dogovoreno na koji način će se financijski stimulirati građani koji su ustupili svoje nekretnine. Kako doznajemo, razgovori su u tijeku, a kad se na međuresornoj razini usuglasi što će se sve plaćati, na Vladi je da potvrdi odluku.

Posljednji podaci govore da je u Hrvatsku ušlo 7565 izbjeglica iz ratom pogođene Ukrajine, od čega je njih 1809 u kolektivnim smještajima ili su trenutno u prihvatnim centrima. Njih 5757, odnosno čak 76 posto smještaj je pronašlo u privatnim nekretninama, što vlastitim, domovima prijatelja i poznanika ali i velikog broja onih koji su dali svoje nekretnine na besplatno korištenje. Točan broj nekretnina koje su dane na korištenje, prema podacima koje smo jučer dobili iz Civilne zaštite, je 1740 stanova, soba ili kuća.

Od ukupnog broja raseljenih Ukrajinaca, 12 posto su muškarci, 40 posto je djece, a žena 48 posto. Iz ravnateljstva Civilne zaštite i MUP-a govore da sve izbjeglice iz Ukrajine, koje su trenutačno u našoj zemlji, imaju smještaj te da je on pripremljen za 20.000 osoba, a po potrebi će se ti brojevi i povećavati.

Europska komisija, a potom i Europsko vijeće, predložilo je izmjenu Uredbe za korištenje fondova EU iz razdoblja do 2020. kojim bi se preraspodijelila neiskorištena sredstva za pomoć ukrajinskim izbjeglicama.

Država članice mogu koristiti ta sredstva za nadoknadu troškova smještaja, prehrane, zdravstvene i socijalne skrbi, obrazovanja i predškolskog odgoja djece te rada.

Međutim, kad je riječ o Hrvatskoj, ali i o većini drugih država članica, ta su sredstva već ugovorena i iznad onoga što je bilo predviđeno. Hrvatska, kažu nam u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, nema dodatnih sredstva na raspolaganju jer je ugovorila sva predviđena sredstva iz prošlog programskog razdoblja pa nema što ni preraspodijeliti. Zato se očekuje da će se pronaći sredstva iz nove programske perspektive od 2021. do 2027., a dotad će državni proračun snositi troškove zbrinjavanja izbjeglica.

- U komunikaciji smo s Europskom komisijom. Moguća su dodatna sredstva potpuno novim instrumentom ili ćemo koristiti sredstva iz programskog razdoblja 2021. - 2027. - objašnjavaju u resornom Ministarstvu.

Oni što je sigurno, kažu, jest da će se sredstva moći povlačiti retroaktivno, odnosno da će se priznavati troškovi nastali za zbrinjavanje izbjeglica od dana početka ruske invazije na Ukrajinu.

Kad je pak riječ o državnim nekretninama u koje bi se mogle smjestiti izbjeglice, njih je u ovom trenutku jako malo. Iz Ministarstva graditeljstva objašnjavaju da su napravili brzu analizu fonda nekretnina koja je pokazala da je jako malo slobodnih stanova, do 200, ali većina je u vrlo derutnom stanju pa bi ih trebalo adaptirati.

Samo je nekoliko desetaka spremno za korištenje i te će se nekretnine ustupiti Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Budući da je cilj da najveći dio raseljenih bude smješten u stanovima, važno je da se što prije donese odluka o financijskoj potpori kako bi se što više građana odlučilo ponuditi svoje nekretnine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 05:13