RATNO PROFITERSTVO

DOKUMENTI OTKRIVAJUTajna vlasnika računa s kojegje Gavrilović uzeo 2 milijuna DEM

Istražitelji su ušli u trag novcu kojim je Gavrilović došao do tvrtki
sisak141106Djuro Gavrilovic u proizvodnji gleda izradu salamafoto Miroslav Kis-pok--desk-
 Miroslav Kiš/CROPIX

Protiv Georga Đure Gavrilovića, vlasnika mesne industrije Gavrilović, otvorena je istraga zbog sumnje da je pet tvrtki iz nekadašnjeg holdinga te mesne industrije kupio s dva milijuna njemačkih maraka namijenjenih za obranu Hrvatske, i to uz pomoć tadašnjeg ministra financija, danas pokojnog Joze Martinovića. Istražitelji su ušli u trag novcu kojim je Gavrilović došao do tvrtki te su utvrdili da mu je novac uplatio Ivica Papeš, od kojeg je ranije, navodi se, u nekoliko navrata tražio pozajmice. Istražitelji u rješenju o provođenju istrage tvrde da je Gavrilović znao da Papeš na vlastitom računu otvorenom u Deutsche Bank raspolaže sredstvima u iznosu od 2,05 milijuna njemačkih maraka, namijenjenih za obranu.

Prostor u Tkalčićevoj

Potom je Gavrilović, navodi se, zatražio od pokojnog ministra financija Joze Martinovića da naloži Papešu da u njegovu koristi uplati taj novac. Martinović je, piše dalje, 1. ožujka 1992. to i učinio, a Papeš je, pak, po nalogu ministra u korist računa Gavrilovića, otvorenog kod Bankhaus Feichtner & Co.A.G. u Beču početkom 1992. uplatio dva milijuna njemačkih maraka. “Uz dodatno ishođenje kredita uz ponuđeno osiguranje imovinom naznačenih trgovačkih društava u stečaju Gavrilović je po uputi Trgovačkog suda u Zagrebu od 3. ožujka 1992. uplatio kupovinu doznakama provedenim 7.,17. i 18. ožujka 1992. i to na žiroračun trgovačkog društva Inacomm International S.A. Panama”, navodi se u rješenju.

Potom je još Gavrilović poslovni prostor u Tkalčićevoj, u vlasništvu tvrtke, prodao za 500 tisuća njemačkih maraka Gajuru Idriziju. “Pri čemu Idriziju nije naložio da ugovorenu kupovinu uplati u korist tog trgovačkog društva, što je trebao učiniti, već mu je prema dogovoru s ministrom Martinovićem, sa svrhom prikrivanja da je dio kupovine za naprijed navedena trgovačka društva u stečaju u iznosu od dva milijuna maraka isplatio državnim novcem, naložio da plaćanje izvrši na poseban račun na ime podmirenja obveza za nabavu oružja i opreme za potrebe obrane, slijedom čega je Idrizi ugovorenu kupovinu te Margareta Gavrilović iznos od 631.300 maraka 27. listopada 1992. doista uplatili u korist dobavljača oružja i bojne opreme”, navodi se u rješenju o pokretanju istrage.

Trgovci oružjem

Spomenuti računi na kojima je novac bio uplaćivan te na koje je naknadno vraćao, dovode se u vezu i s tadašnjim trgovcima oružjem, a kao jedan od njih spominje se Izraelac Joshua Waldhorn, na čiji račun je, tvrde istražitelji, Idrizi uplatio novac od kupovine prostora u Tkalčićevoj. Račun s kojeg je, pak, dva milijuna njemačkih maraka povučeno, tvrde istražitelji, otvoren je na temelju naloga Vlade RH, Ministarstva iseljeništva kod Bank fur Kartner u Villachu u Austriji, a po kojem su novčanim sredstvima bili ovlašteni raspolagati Gojko Šušak i Hrvoje Šarinić. Utvrdili su i da je 21. siječnja 1992. godine izvršena doznaka od 2,5 milijuna njemačkih maraka u korist Mohameda Salema na račun otvoren kod Dresdner Bank u Frankfurtu. Radilo se o isplati novca namijenjenog također za potrebe obrane RH u ratu.

Tražio povrat novca

“Kako taj novac nije utrošen za potrebe obrane, građanin Ivica Papeš je u dogovoru s tadašnjim pomoćnikom ministra financija, pokojnim Joškom Zavoreom, ishodio povrat novca u iznosu od 2,05 milijuna njemačkih maraka”, navodi se u rješenju. Nadalje, istražitelji sumnjiče Gavrilovića da je u trenutku kad je trebao uplatiti za kupovinu nije raspolagao dostatnim sredstvima, baš u to doba Papeš mu je napomenuo da na njegovom računu stoji dva milijuna njemačkih maraka te ga je upoznao s namjenom tog novca.

“Također, rekao mu je da on tim novcem nije ovlašten raspolagati.” Istražitelji tvrde da je odmah idućeg dana ministar financija Martinović Papešu naložio da dva milijuna maraka sa svog računa doznači u korist Gavrilovićeva računa kod Bankhaus Feichtner & Co. A.G. u Beču, što je Papeš i učinio.

Račun Inine tvrtke

Gavrilović je, pak, sa svog drugog računa u toj istoj banci 3,305 milijuna njemačkih maraka uplatio na račun trgovačkog društva Inacomm International S.A. Panama, koje je bilo podružnica Ine, a sve u svrhu kupovine pet trgovačkih društava.

Ratno profiterstvo

Gavrilovića se danas tereti da je potaknuo ministra da kao službena osoba, a iskorištavanjem ratnog stanja i neposredne ugroženosti, s ciljem da mu se pribavi imovinska korist, iskoristi položaj i ovlasti, a tim kaznenim djelom pribavljena je znatna imovinska korist. Sumnjiče ga, u skladu sa Zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, za zloporabu i poticanje na zloporabu položaja i ovlasti te stjecanje najmanje dva milijuna njemačkih maraka, odnosno 7,8 milijuna kuna ilegalne dobiti.

Đuro Gavrilović je vlasnik pola grada

Vijest da je protiv Georga Đure Gavrilovića otvorena istraga zbog ratnog profiterstva odjeknula je poput bombe u Petrinji.

- To je skandal nad skandalima. Ja sam 700 maraka morao platiti kalašnjikov s kojim sam otišao u obranu Petrinje, a netko je omogućio nekima da tim novcem privatiziraju Hrvatsku. Gavrilović je kupio ‘Gavrilović’, kaže USKOK, novcem iz fonda za naoružanje branitelja 1991., a od 1995. naovamo, od povratka hrvatske vlasti u Petrinju do danas, Gavrilović je stavio plombu na Petrinju. Mi ništa ne možemo pomaknuti, pokrenuti, popraviti zbog prava koja na Petrinju, Petrinjce i njihovu imovinu stavljaju Gavrilović i država. Sramota je što u središtu Petrinje stoji robna kuća porušena tijekom rata koju nismo mogli obnoviti jer Gavrilović to neće. Sramota je što on polaže pravo na kuće, stanove, lokale, poslovne prostore, novu i staru tvornicu, na PIGIK, vinograde, vilu, na sve što postoji i hoda Petrinjom. Kao da smo kolonija, - kaže petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović. Gavrilović polaže pravo, i zbog toga vodi spor s RH, na nekretnine među kojima se nalazi gotovo pola Petrinje: 10 kuća, 440 stanova, 22 garaže, te zemljište veće od 500 tisuća kvadrata.

Ovo je hajka države, moj tata je nevin

Georg Gavrilović mlađi, predsjednik Uprave Mesne industrije Gavrilović, uvjeren je da je pokretanje istrage protiv njegova oca samo nastavak hajke države zbog međunarodne arbitraže u kojoj Gavrilovići potražuju odštetu od Hrvatske.

- Ovo je samo posljednja u nizu državnih akcija usmjerenih protiv tvrtke Gavrilović. I u prošlosti je bilo sličnih pristisaka DORH-a i kaznenih prijava usmjerenih na diskreditaciju tvrtke Gavrilović, pa i obitelji Gavrilović. Ti su se postupci pokazali nepotrebnima i pokazali su da su moj otac i tvrtka poslovali po zakonu. Nažalost, rezultirali su štetom po tvrtku i upravo su te akcije dovele do potrebe da tvrtka Gavrilović pokrene arbitražni postupak u inozemstvu - istaknuo je Gavrilović mlađi. Uvjeren je da će njegov otac dokazati da je kupnja tvrtke provedena na zakonit način.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 12:25