Dokazano: novine ne prenose koronavirus niti predstavljaju rizik za zdravlje

“Novine su sterilne zbog načina na koji se tiskaju i procesa distribucije. Upravo su zbog toga ljudi tradicionalno jeli fish and chips (ribu i krumpiriće) umotane baš u novinski papir.

Dakle, tinta i tisak ih u stvari čine vrlo sterilnim”, za BBC radio je izjavio George Lomonossoff, virolog u John Innes centru. A prenosi Earl J. Wilkinson, izvršni direktor International News Media Association (Međunarodna udruga novinskih izdavača, INMA).

Earl Wilkinson ističe kako do sada, u svim aspektima epidemije, nije bilo niti jednog potvrđenog slučaja da su tiskane novine ili magazin prenijeli virus Covid-19. I da bi to potvrdio, na svom je blogu naveo niz informacija iz provjerenih izvora kao što je - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

Što s paketima

Evo što WHO kaže o tome je li sigurno primiti paket s područja na kojem je potvrđen Covid-19: “Vjerojatnost da zaražena osoba kontaminira komercijalnu robu je mala i rizik od dobivanja virusa koji uzrokuje Covid-19 preko paketa koji je premješten, putovao te izložen različitim uvjetima i temperaturama također je nizak”.

Ako to vrijedi za pakete, tada je razumljivo da je vjerojatnost zaraze preko novina još manja.

Gary Whittaker, stručnjak za zarazne bolesti sa sveučilišta Cornell, izjavio je za The Washington Post kako obično treba “vojska virusa“ da bi se probila kroz prirodnu obranu čovjeka - što znači da površinski prijenos predstavlja malu vjerojatnost prijenosa.

Američki centar za kontrolu bolesti (CDC) kaže da je “moguće da osoba dobije Covid-19 dodirom na površinu na kojoj je virus”, ali to se ne smatra glavnim načinom širenja virusa”.

Zrak ga oslabljuje

Potvrđeno je da Covid-19 može ostati aktivan na raznim površinama. Najdulje na glatkim, neporoznim površinama. Istraživači su otkrili da je virus i dalje aktivan nakon tri dana na plastici i nehrđajućem čeliku. No, čak ni to ne bi trebalo posebno zabrinjavati: virus izložen zraku gubi snagu. Preciznije, gubi polovicu potencije svakih 66 minuta, pa nakon tri sata boravka na nekoj površini ima samo jednu osminu infektivnog učinka; šest sati kasnije, samo dva posto.

Istraživanja potvrđuju i da površina na koju je, primjerice, zaražena osoba kihnula neće dugo biti zarazna. Iako će neki virusi još biti aktivni.

Najkraće, virus opstaje na poroznom materijalu kao što je karton. Ondje može opstati uz gubitak snage, do 24 sata. Izloženost zraku mu ubrzano oduzima infektivnost. Novinski je papir porozniji od kartona što znači da bi virus na njemu opstao još kraće. A nakon izlaska iz tiskarskog stroja novine su stalno na zraku, što dodatno slabi mogućnost djelovanja virusa.

Tomu treba dodati da je proces proizvodnje novina, od tiska do završne distribucije korisniku, potpuno automatiziran. Izdavači i distributeri su, osim toga, poduzeli brojne mjere zaštite svojih čitatelje: svi koji barataju novinama imaju rukavice i maske, bilo da je riječ o onim koji pretplatnicima dostavljaju novine, bilo prodavačima na kioscima, redovito obavljaju dezinfekciju što znači da pretplatnici ili kupci novina dobivaju gotovo sigurno sterilan proizvod.

Elektronska izdanja

Novine dakle nisu i ne mogu biti izvor zaraze. I zato ne trebate od njih bježati već im se obratiti kao pravom, preciznom i provjerenom izvoru informacija u ovo doba epidemija.

Ako vas niti ovo ne uvjeri da je sasvim sigurno kupiti dnevne novine ili magazin, jasno Jutarnji list i Globus i Gloriju, tada uvijek postoji dodatna mogućnost koja vam jamči 100-postotnu zaštitu od virusa: elektronsko izdanje na koje se možete pretplatiti. Čita se na svim komunikacijskim platformama, ako se uključi zvuk dobijete i šum listanja i pred vama nije samo jedan tekst s mrežne stranice nego cijele novine. Pa izaberite.