ANALIZA TV DEBATE

Dobili smo najvećeg gubitnika sraza na Prisavlju, najvećeg pobjednika i uvjerljivo najbizarniji trenutak TV sučeljavanja (možda ikad)

Većina debata u formatu kakav nam je serviran izgleda slično, ali to ne znači da ničemu nije poslužila

Sučeljavanje predsjedničkih kandidata na HRT-u

 Damir Sencar/Hina/Pool/Cropix

Prvo, i po svemu sudeći zadnje, predizborno TV sučeljavanje svih osam predsjedničkih kandidatkinja i kandidata nikome neće donijeti neočekivano veliku korist ili pak nepopravljivu štetu.



Većina televizijskih debata u formatu kakav nam je serviran sinoć na HTV-u - dakle, sa svima koji su uspjeli skupiti dovoljan broj potpisa da potvrde svoje kandidature - izgleda slično: pomalo dosadno, bez novih otkrića i spoznaja, i bez izraženog pobjednika sučeljavanja.

Pa ipak, sve to ne znači da je jučerašnje debata bila potpuni promašaj i da ničemu nije poslužila.

Ovo je naša analiza predsjedničke debate u pet koraka.

Obrana i sigurnosti

Predsjednički kandidati s dosta su entuzijazma pričali o sebi kao o najboljim zaštitnicima jedine nam domovine, njenih granica i hrvatskih vojnika. Gotovo da su se natjecali u tome tko će glasnije i jasnije obećati da za njegova predsjedničkog mandata hrvatska čizma neće kročiti u ratnu zonu. Bez obzira na to što je Hrvatska članica NATO saveza, svi su sinoć obećali kako neće dopustiti odlazak naših vojnika u neku vojnu misiju u ratnu zonu. Iako smo sigurni da im to nije bila namjera, oni su time živom Milanoviću podignuli spomenik posred televizijskog studija na Prisavlju. Faktički su priznali da je bio u pravu kada se žestoko usprotivio politici Vlade i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića oko "ukrajinskog pitanja". Čak je i HDZ-ov kandidat Dragan Primorac pred svima morao obećati da kao predsjednik nikada ne bi slao hrvatske vojnike u ratnu zonu.

Migranti i granica

S puno elana desni su kandidati pričali o svojim planovima za zaštitu hrvatskih granica nakon što se usele u Ured predsjednika.

"Granica nam je šuplja kao sir, Schengen ne postoji. Bez vojske na granici nema sigurnosti građana. I kad prođu ti ilegalni migranti i odu u drugu državu, vraćaju nam ih. Eto ih Angeli Merkel, eto ih Nijemcima. Ja sam za deportaciju - odmah i sada. Za granicu se krv prolijevala i nju treba braniti hrvatska vojska", grmio je Bulj. Da Hrvatska neće postati hot-spot obećavali su i drugi desni kandidati. "Svaki ilegalni migrant će biti, kad postanem predsjednik, deportiran. Hrvatska neće biti utočište migranata koje nam šalju iz Europe", rekao je Primorac. Ali aktualni predsjednik Milanović uspio se izvući iz svih potencijalnih migrantskih problema, podsjetivši kako je "na lukavstvo" riješio migrantski val 2015. kada je kao premijer prebacio stotine tisuća migranata preko naše granice dalje prema Njemačkoj.

Odnos javnog i privatnog zdravstva

Predsjednički kandidati dosta su pažnje posvetili pitanju koje je nakon uhićenja ministra zdravstva Vilija Beroša sasvim zasluženo postalo društvenom i političkom top-temom. Nemilosrdne udarce i s lijeva (od kandidatkinje Možemo! Ivane Kekin) i s desna (od kandidatkinje DOMiNO-a Branke Lozo) trpio je HDZ-ov kandidat Dragan Primorac, koji kao suvlasnik privatne bolnice nije imao nikakve šanse u toj raspravi.

- Temelj razvoja hrvatskog zdravstva je javno zdravstvo. Kad je riječ o budućnosti, ono mora biti napravljeno u sinergiji javnog i privatnog. Pacijenta ne zanima kako se liječi, nego da se liječi u ovlaštenoj instituciji - rekao je Primorac braneći svoj doista nezgodan položaj.

Ali pomoći nije bilo, za prestanak financiranja privatnih klinika i bolnica založila se čak i konzervativna Lozo rekavši kako joj se ne sviđa "ovaj hibridni sustav".

- To je nakaradni sustav, isti liječnici u napasti su da tijekom radnog vremena u bolnicama ne obavljaju toliko pregleda koliko bi trebali, a iste stignu raditi u privatnim klinikama - kaže. Po Primorcu i svim drugim "primorcima" u privatnom zdravstvu istovarili su se i Milanović ("Dok god bude sjecikesa koji su se priključili na pipu javnog novca, do tada će vladati golemo nepovjerenje građana u zdravstveni sustav. Ili skroz zabraniti rad liječnika javnih bolnica u privatnom sektoru ili ga rigorozno regulirati"), i Kekin ("Od otkrivanja afere Beroš-Petrač otkrivena je sprega između mafije i države po pitanju zdravstva. Ja o tome, kako se otima iz javnog zdravstva, o kakvim se milijardama radi, neću nikada šutjeti"), i Bulj ("Na ruralnim područjima ljudi ne mogu do ustavom zajamčenog prava na zdravlje. To je zbog srpske mafije") i Jonjić ("Stanje u zdravstvu je katastrofalno i sve o tome govori afera Beroš. U svijetu postoje primjeri simbioze privatnog i javnog zdravstva i to funkcionira gotovo savršeno. Kod nas to ne funkcionira jer smo korumpirano društvo").

Pobjednici i gubitnici

Osim što su pamtljivi dueli izostali, sinoćnju debatu nitko od kandidata neće pamtiti kao prekretničku točku izborne kampanje. Premda izraženog pobjednika debata nije iznjedrila, mirne duše možemo reći kako aktualni predsjednik države ima najviše razloga za zadovoljstvo - odradio je svoju prvu i zadnju debatu tako da je studio napustio bez ijednog novog ožiljka.

Izazivačice i izazivači nisu mu tijekom cijelih dva i pol sata uspjeli zadali ijedan ozbiljniji udarac.

Razloga za zadovoljstvo trebaju imati i Branka Lozo koja je svojom antikomunističkom i žestokom nacionalističkom retorikom igrala na sigurno i uporno zabijala poene kod svoga biračkoga tijela. Solidnu predstavu za svoje birače odigrala je i Ivana Kekin, dok su ponuđenu šansu da učine nešto više propustili Marija Selak Raspudić (prilično neuvjerljiv nastup), Mostov bombarder Miro Bulj (dosadio je i bogu i vragu sa svojih nekoliko jednih te istih linija o migrantima, vojsci, granici ili pak kovid-potvrdama) te nezavisni kandidat Tomislav Jonjić, čije su glavne ideje naprosto previše slične onima ostalih kandidata s desnice da bi izazvale veću pozornost potencijalnih birača.

Najlošije je ipak prošao HDZ-ov kandidat Dragan Primorac koji je većinu vremena proveo u defenzivi. Prvo se morao braniti od priče o kupnji gradskog stana u Splitu, pa onda od priča o "ratnom putu", a vidljivo neugodno bilo mu je svaki put kad bi netko postavio pitanje vezano uz izraelskog premijera, ratne zločine u Gazi ili pak njegovom poznanstvu s Benjaminom Netanyahom.

Zalutali kandidat

Nezavisni kandidat Niko Tokić Kartelo još je jednom dokazao kako spretnost u poduzetništvu ne garantira uspjeh u politici. Sinoć se predstavio u jako lošem izdanju, slobodno možemo reći kako se pokazao potpuno nekompetentnim za iole ozbiljniju raspravu o važnijim političkim, društvenim i državničkim pitanjima.

- Vi nemate pojma o čemu pričate, niti jedan problem niste riješili, to o čemu sada govorite uopće nije važno, to što me pitate nije važno - ispaljivao je komentirajući izlaganja svojih protukandidata ili odgovarajući na pitanja voditelja. Za njega su rat u Ukrajini, kao i pitanja o (ne)slanju naših vojnika u strane mirovne i(li) vojne misije - nebitna pitanja!

Na pitanje bi li slao hrvatske vojnike u Ukrajinu, rekao je kako "ne bi slao vojnike u ratna područja", a potom je zablokirao.

Nakon par sekundi koje je proveo sav smrznut pokušao se vratiti u ring tvrdnjom - pazite sad! - da su vojnici ljutiti na predsjednika Zorana Milanovića zato što ih ne šalje u strane vojne misije, jer im tako "izbija dnevnice" od više tisuća eura.

Nezavisni Tokić Kartelo zaslužan je i za najbizarniji trenutak debate - Kekin je pitao bi li za svoju ideologiju bila spremna promijeniti spol (?!).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. prosinac 2024 15:57