ODŠTETA

Dobili 685.000 kuna jer je njihovu majku nasmrt izbo roj pčela

Pčelari se ne smatraju odgovornima za smrt žene i tvrde da se preminula “neadekvatno ponašala prema pčelama koje napadaju kad su ugrožene”
 iStock

Baricu M. (74) iz koprivničkog kraja prije sedam godina na smrt su izbole tisuće pčela dok je hodala poljskim putem.

Budući da je pčelinjak s 90 košnica u vlasništvu Petrinjca Rade Trbojevića (71) bio nemarno postavljen na polju uljane repice odnosno previše blizu tog puta kojim svakodnevno prolaze djeca, obitelj pokojne žene sudskim je putem potražila pravdu.

Nepravomoćno

Prema nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Koprivnici, sinovima pokojne žene optuženi Rade Trbojević, ali i njegov sin Željko koji je vlasnik kamiona na kojem su te 2012. bile postavljene košnice njegova oca, moraju isplatiti više od 685.000 kuna s kamatama, a u što je uračunat i parnični trošak.

- Majka je 27. travnja 2012. išla pješice šljunčanim putem prema ambulanti u Glogovcu. Kad je prolazila pokraj prikolice s košnicama udaljene 10-ak metara od puta, na nju je naletio veći roj pčela. Srušila se na tlo, pčele su je prekrile i ubadale po cijelom tijelu. Napad su prekinuli vatrogasci koji su ih polijevajući vodom otjerali. U bolnici je umrla pet dana kasnije.

I drugi su imali neugodnosti s pčelama jer se puteljak nalazi između pčelinjaka i polja uljane repice gdje su pčele odlazile - smatraju sinovi preminule žene. Trbojevići se ne smatraju odgovornima za smrt i tvrde da njihove pčele nisu ubojice. - Kamion s pčelama bio je pravilno parkiran u polju, a od njega 100 do 400 metara dalje bili su i drugi kamioni drugih pčelara.

Put kojim se kretala Barica M. nije put na koji bi se mogao primijeniti Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše jer se primjenjuje samo na razvrstane ceste, a taj put se može nazvati prolazom koji su građani utabali. Nisu drugi imali neugodnosti zbog naših pčela jer su košnice tamo stajale svega tjedan dana. Bez obzira na to čije su pčele uzrokovale smrt, pokojna je znatno pridonijela tragediji počevši od nepropisnog kretanja nerazvrstanim poljskim putem pa do moguće neadekvatnog ponašanja u odnosu na pčele koje napadaju kad su ugrožene - pravdali su se pčelari Trbojević.

Uvidom u zapisnik Ministarstva poljoprivrede utvrđeno je da je, za razliku od Trbojevića koji su pčelinjak stavili na 10 metara od puta, drugi pčelar košnice stavio 500 metara dalje. Prema mišljenju pčelarskog vještaka, Trbojevići su postupili u skladu s dobrom pčelarskom praksom jer je udaljenost do najbližeg javnog puta više od 100 metara. Međutim, vještak napominje i da je pčelinjak bio na 10 metara od ruba šljunčanog puta pa je mogao smetati prolaznicima, a ako je taj put “razvrstan kao javni put, u tom slučaju morala se postaviti ograda viša od dva metra”.

Sporni put

Iz iskaza Damira K., koji je sa sinom pčelara obilazio polje, proizlazi da je Željko Trbojević odabrao mjesto gdje će se pčelinjak postaviti. Iako ga je upozorio da je to preblizu poljskog puta kojim prolaze mještani, pčelarev sin mu je rekao da će “on procijeniti koje je najprikladnije mjesto”. Za sud su pčele opasna stvar, a za štetu koju pričine odgovoran je vlasnik.

Neovisno o tome je li sporni put razvrstana ili nerazvrstana cesta, sud smatra da su vlasnici trebali dobro provjeriti lokaciju na koju će smjestiti pčele pritom pazeći na aktivnosti na tom putu”. - Sve što imamo ne vrijedi toliko koliko od nas traže. Mi smo vrijedna obitelj. Pčelarstvom se bavimo do posljednje kapi krvi - rekla nam je kratko supruga vlasnika pčela.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 03:59