NOVA DRŽAVNA ZADUŽIVANJA

Do kraja godine posudit ćemo još 20 milijardi kuna

Ako bi se pregovori s EU otegnuli, to bi imalo utjecaja na uvjete zaduživanja, kaže Zdeslav Šantić
 Boris Kovačev / CROPIX

ZAGREB - Nakon što se prošlog tjedna u SAD-u zadužila za milijardu i pol dolara (oko osam milijardi kuna), Vlada će se do kraja godine na domaćem i stranom financijskom tržištu zadužiti za još gotovo 20 milijardi kuna.

Naime, yankee obveznicama pokrivena je samo trećina iznosa za koji se Vlada u 2011., na temelju odluke Sabora, može zadužiti, a koji doseže oko 27 milijardi kuna. U Ministarstvu financija stoga najavljuju da će se tijekom godine zadužiti i na europskom tržištu, kao i na domaćem terenu.

Rokovi dospijeća

Sljedeća će najvjerojatnije biti nova euroobveznica. U Ministarstvu financija zasad ne žele otkriti koliko će ona biti “teška”, no ističu da će to zaduženje ipak biti manje od ovog u SAD-u i da će vjerojatno imati kraće rokove dospijeća - pet ili sedam godina - dok je rok dospijeća kod nove dolarske obveznice 10 godina.

- Odabrat ćemo najpovoljniji trenutak za izdavanje nove euroobveznice. Zasad pretpostavljamo da bi taj trenutak mogao biti prije ljeta - rekao nam je izvor iz Ministarstva financija.

“Trenutak prije ljeta”, po svemu sudeći, nije slučajno odabran s obzirom na to da u Vladi i dalje vjeruju da će pregovore o ulasku u EU završiti u lipnju jer perspektiva članstva u Uniji smanjuje ionako visoku cijenu po kojoj se Hrvatska zadužuje. Pojednostavljeno rečeno, ulagači u hrvatske vrijednosne papire na Hrvatsku gledaju kao na 28. članicu EU, što im ulijeva sigurnost.

Utjecaj kraja pregovora

- Ako bi se završetak pregovora odgodio za jesen, to ne bi značajnije utjecalo na uvjete zaduživanja Hrvatske, no ako bi se oni otegli na dulji rok, to bi imalo utjecaja - primjećuje Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Poslovne banke posudile Vladi 825 milijuna eura

Prije odlaska u Sjedinjene Američke Države, Vlada se kod poslovnih banaka zadužila za novih 825 milijuna eura, čime je pokrila dug iz 2001. koji joj je sjeo na naplatu.

- Nismo htjeli izlaziti na američko tržište opterećeni tim dugom jer bi nam on oslabio pregovaračku poziciju pa smo ga željeli riješiti prije odlaska u SAD - objašnjavaju u Ministarstvu financija. Veći dio tog iznosa osigurala je Zagrebačka banka, 350 milijuna eura, s rokom dospijeća od 12 mjeseci.

Slijedi Raiffeisen Zentralbank, od kojeg je država posudila 175 milijuna eura na šest mjeseci, te Hypo i Erste banka, kod kojih se država zadužila po 150 milijuna eura na šest mjeseci.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 18:40