Smrt četrnaestogodišnjeg dječaka nakon pada s električnog romobila u Metkoviću potresla je Hrvatsku. Vijest koja je u nekoliko sati obišla zemlju otvorila je brojna pitanja o sigurnosti djece na električnim romobilima, odgovornosti roditelja i poštivanju prometnih pravila. No, dok se javnost još nije ni oporavila od tog šoka, stigla je nova tragedija, piše Slobodna Dalmacija.
U Buzetu je danas preminuo trinaestogodišnji dječak koji je u subotu pao s bicikla. Zadobio je ozljedu glave, a roditelji su ga kasnije pronašli u krevetu bez znakova života. Liječnici mu, unatoč svim naporima, nisu uspjeli spasiti život.
Dvije tragedije u samo nekoliko dana. Dva dječaka. Dva izgubljena života.
Pitanje koje se nameće samo od sebe glasi: što se događa? Je li riječ o nesretnim slučajevima ili upozorenju da djeca sve češće sudjeluju u prometu bez dovoljno iskustva, zaštite i svijesti o opasnostima?
Liječnici koji svakodnevno liječe najteže ozlijeđenu djecu već mjesecima upozoravaju da broj nesreća raste. Posebno zabrinjava činjenica da su ozljede nakon pada s električnih romobila često toliko teške da zahtijevaju hitne neurokirurške operacije, višemjesečno liječenje, a nerijetko ostavljaju trajne posljedice.
O tome smo razgovarali s doc. dr. sc. Miroslavom Gjurašinom, dr. med., neurokirurgom iz Klinike za dječje bolesti Zagreb i voditeljem Referentnog centra za dječju traumatologiju Ministarstva zdravstva, koji posljedice ovakvih nesreća gleda gotovo svakodnevno.
Broj teško ozlijeđene djece raste iz godine u godinu
Na pitanje koliko je zabrinjavajuće što sve češće liječi djecu ozlijeđenu na električnim romobilima, dr. Gjurašin kaže da su liječnici još prošlog proljeća primijetili alarmantan porast.
– Prije godinu dana, tijekom proljeća 2025., u Klinici za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj primijetili smo trend višestrukog porasta broja djece zaprimljene na bolničko liječenje nakon pada s električnog romobila i o tome smo izvijestili javnost. Posebno nas je zabrinulo što su zadobivene ozljede bile redom teške, zahtijevale dugotrajno liječenje i kod neke djece ostavile trajne posljedice. Nažalost, i danas na tjednoj bazi zaprimamo nekoliko djece koja stradaju padom s električnog romobila, a trend je posebno izražen dolaskom toplijih dana.
Ozljede koje mijenjaju život
Liječnici danas više ne govore samo o prijelomima ruku ili nogu. Najteže posljedice ostavljaju ozljede glave i mozga.
– Najčešće ozljede su prijelomi lubanje s ozljedom mozga, prijelomi dugih kostiju ekstremiteta te epiduralni hematomi koji pritiskuju mozak i zahtijevaju hitnu neurokiruršku operaciju. Česta su i nagnječenja mozga s krvarenjem ispod moždanih ovojnica zbog kojih djeca završavaju na intenzivnom liječenju.
Zašto su romobili opasniji od bicikala?
Iz iskustva neurokirurga, pad s električnog romobila često završava znatno težim posljedicama nego pad s bicikla.
– Ozljede koje djeca zadobiju padom s električnog romobila redom su ozbiljne i teške. Električni romobil razvija veću brzinu, vožnja je nestabilnija, nema sjedalo pa se ravnoteža lako izgubi u zavoju ili pri nailasku na prepreku. Djeca često ne razumiju koliko je takva brzina opasna, a dodatni problem je što se na jednom romobilu voze dvije osobe.
Tragedija u Istri, dijete (13) u subotu palo s bicikla, jutros pronađeno bez svijesti
Kaciga često čini razliku između života i smrti
Jedna činjenica posebno zabrinjava liječnike. Djeca koja zadobiju najteže ozljede glave gotovo nikada nisu nosila zaštitnu kacigu.
– Gotovo u pravilu djeca koja padnu s električnog romobila i zadobiju ozljedu glave ili mozga nisu imala zaštitnu kacigu. Udarac glavom u beton bez kacige može dovesti do prijeloma lubanje, teške ozljede mozga, kome i hitne neurokirurške operacije. Svaka minuta tada može odlučivati o životu. Roditeljima često govorimo da je bolje da pukne kaciga nego dječja glava. Nažalost, mnogi to shvate kada već bude prekasno.
Posebno su opasne vožnje u paru
Iz svakodnevne prakse liječnik izdvaja situacije koje se, nažalost, ponavljaju.
– Posebno su teške prometne nesreće u kojima automobil naleti na električni romobil. Često stradaju djeca koja su bila suvozači, nisu se imala za što držati i pritom nisu nosila zaštitnu kacigu.
Roditelji često nisu svjesni rizika
Velik dio problema, smatra dr. Gjurašin, leži u činjenici da se električni romobili još uvijek doživljavaju kao igračka.
– Moguće je da roditelji podcjenjuju opasnost ili jednostavno ne znaju što djeca rade kada nisu pod njihovim nadzorom. Djeca često posude tuđi romobil i voze ga daleko od pogleda odraslih. Upravo zato prevencija i razgovor s djecom imaju ogromnu važnost.
Najveći problem nije samo preživjeti nesreću. Mnogi mali pacijenti nakon teških ozljeda više nikada ne žive kao prije.
– Ozljede mozga zahtijevaju dugotrajan oporavak, a kod neke djece ostavljaju trajne posljedice poput glavobolja, poteškoća u učenju, poremećaja razvoja, oštećenja pokreta, sluha ili ravnoteže. Govorimo o trajnom invaliditetu koji dijete prati cijeli život. Nakon operacija ostaju i trajni ožiljci te su ponekad potrebne dodatne rekonstrukcijske operacije lubanje.
Kupnja romobila nije bezazlena odluka
Roditeljima koji razmišljaju o kupnji električnog romobila liječnik šalje vrlo jasnu poruku.
– Neka dobro razmisle hoće li svom djetetu kupiti električni romobil. Još važnije, neka razgovaraju s djetetom o opasnostima sudjelovanja u prometu i stalno naglašavaju važnost nošenja zaštitne kacige.
Nakon Metkovića – treba li mijenjati zakon?
Tragična smrt dječaka u Metkoviću ponovno je otvorila pitanje jesu li potrebni stroži propisi ili je problem prije svega u odgovornosti odraslih.
– Nažalost, jednog mladog života više nema i upravo se u toj tragediji zrcali cijela problematika djece koja voze električne romobile. Zakonski je posljednjih godina učinjeno mnogo i policija ulaže velike napore kako bi promet bio sigurniji. Ipak, još uvijek imamo djecu koja smrtno stradaju. Zato vidim velik prostor za preventivu svih uključenih, a posebno medija koji mogu upozoravati na ovaj problem i pomoći da ovakvih tragedija bude što manje.
Dvije tragedije u nekoliko dana možda su nesretan slijed okolnosti. Ali upozorenja liječnika traju već više od godinu dana.
Pitanje više nije događa li se problem. Pitanje je koliko će još djece teško stradati prije nego što upozorenja postanu ozbiljno shvaćena, zaključuje Slobodna Dalmacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....