Države članice Europske unije trebaju do 30. lipnja 2026. osigurati jednaku zastupljenost žena na direktorskim pozicijama u svim velikim tvrtkama čije su dionice izlistane na burzi. Europska Direktiva o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava koja se ugrađuje u hrvatsko zakonodavstvo kaže da u velikim trgovačkim društvima žene (odnosno nedovoljno zastupljeni spol) trebaju zauzimati najmanje 40 posto položaja neizvršnih direktora ili najmanje 33 posto svih direktorskih položaja, uključujući i izvršne i neizvršne direktore.
- Svega 16 posto članova i članica Uprave u listanim tvrtkama na domaćem tržištu danas su žene, te 23 posto članova i članica nadzornih odbora pri čemu udio žena u upravama i NO-ima stagnira ili se u nekim tvrtkama čak i pogoršava. Prema posljednjim podacima HANFA-e, u Hrvatskoj je od 2018. do 2022. udio žena u upravama varirao od 13 do 16 posto, dok je u nadzornim odborima taj postotak nešto viši i varira od 21 do 23 posto, što je i dalje zabrinjavajuće i nedovoljno - kaže glavna direktorica HUP-a Irena Weber.
Implementacija Direktive, nastavlja Weber, jedan je od alata kojim se može snažnije potaknuti udio žena na upravljačkim pozicijama, no smatra kako je nužno da i država kao vlasnik trgovačkih društava promovira politike koje mogu na to utjecati.
- Trgovačka društva u državnom vlasništvu trebala bi biti lider na tržištu, stoga se na njih trebaju odnositi iste obveze kao i za najveće kompanije listane na Zagrebačkoj burzi, a praksa je nerijetko suprotna pa u državnim tvrtkama udio žena u upravama i NO-ima nerijetko zna biti ispodprosječan - upozorava Weber.
Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić napominje da društva koja su izlistana na burzi prihvaćaju kodeks korporativnog upravljanja HANFA-e koji je preuzet izravno od OECD-a, ali je i tu velik broj poduzeća koja nemaju žene u upravljačkim strukturama.
- Struktura visokoobrazovanog stanovništva u Hrvatskoj pokazuje da u svakoj dobnoj skupini mlađoj od 60 godina dominiraju žene. Imamo puno više visokoobrazovanih žena nego muškaraca, i to je bazen talenta koji se ne koristi optimalno na svim hijerarhijskim razinama jer ima mnogo poduzeća gdje su žene dominantne u radnoj snazi, da bi u upravama situacija bila sasvim drugačija - kaže Dalić koja smatra da si Hrvatska kao zemlja koja se bori s nedostatkom kvalitetne radne snage ne bi smjela dozvoliti propuštanje korištenja bazena talenata koji postoji među ženama.
Dalić pozdravlja zakonske izmjene, ali kaže da same neće ništa bitno promijeniti. Iz vlastitog iskustva u biznisu, ali i politici, zna da je putanja napredovanja ženama daleko složenija nego muškarcima.
- Tko je vjerovao da ću uspješno voditi Podravku iako sam imala sve reference za to? - provokativno je upitala, dodajući kako u kompanijama treba stvoriti atmosferu u kojoj će žene objektivno imati jednake šanse kao i muškarci.
Weber ističe da bi, kada bi se Direktiva primijenila u državnim poduzećima, to bio značajan iskorak prema jednakosti, "ali bi doprinijelo i kvalitetnijem upravljanju te transparentnosti u postupcima imenovanja, što su već brojne studije o raznolikosti upravljačkih struktura pokazale."
Napredovanje žena u velikim hrvatskim tvrtkama, odnosno provedbu nove zakonske obaveze kontrolirat će pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....