Proračun za 2021., koji je jučer nakon predstavljanja ministra financija Zdravka Marića i usvojen na sjednici Vlade, a koji predviđa deficit od 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a u idućoj godini, neki naši sugovornici iz HDZ-a, kažu nam, ne smatraju baš realnim, odnosno više sugovornika tvrdi kako je planiranje deficita na toj razini poprilično konzervativno i nerealno.

Malo koja država u Europskoj uniji, kažu izvori iz HDZ-a, planira tako malen deficit u idućoj godini, jer sve žele upumpati što više novca u ekonomiju kako bi spasili gospodarstvo od kraha uzrokovanog pandemijom koronavirusa, a Hrvatska planira jedan od najmanjih deficita u Europskoj uniji. Samo Danska, Švedska, Luksemburg i Cipar za iduću godinu planiraju manje deficite od našeg, pa se naši sugovornici pitaju je li u ovom trenutku najbitnije čuvati fiskalnu disciplinu kako bismo što prije ušli u eurozonu i striktno se držati maastrichtskih kriterija, ili je ipak bitnije proračunom poticati aktivnost ekonomije i ulagati novac u gospodarstvo.

Primjeri iz Europe

- Većina zemalja Europske unije, bez obzira na visinu javnog duga, projicira deficite na razini od četiri do šest-sedam posto i to obrazlažu ekonomskim karakterom, odnosno proračunom koji je poticaj za daljnji rast ekonomije i govore o takozvanim razvojnim deficitima. Mi smo u klopci jer smo na samom početku krize pošto-poto htjeli ući u ERM II, a ti se kriteriji nisu mijenjali od 1998. Mi smo u vremenu kada moramo poticati unutrašnju potražnju jer vanjske nema, a ponašamo se tako da striktno poštujemo kriterije iz Maastrichta - kaže naš sugovornik iz HDZ-a.

Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće godine past će na 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili osam posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1, odnosno 1,6 posto. To je nerealno, kažu neki izvori iz HDZ-a, i zatire razvojni kapacitet zemlje.

Kako napuniti proračun

- Ako ćemo potrošiti sedam do osam milijardi kuna i otvoriti neki razvojni potencijal, onda je nebitno hoće li deficit biti 2,9 posto ili 4,5 posto. Mi u iduću godinu ulazimo i s projekcijom rasta od pet posto. Što je odlično, s obzirom na ovogodišnji rast. Ali na temelju čega će gospodarstvo rasti, ako će potrošnja zbog širenja epidemije padati. Mi možemo nešto narasti, ali u deficit od 2,9 posto ne vjerujem - kaže sugovornik iz HDZ-a.

Naš drugi sugovornik iz vladajuće stranke kaže da u projekcijama proračuna nisu problem rashodi već prihodi, koji po njemu nisu realni.

- Ako imaš smanjenu osobnu potrošnju, ima ćeš problem u punjenju prihoda. Mislim da politika proračuna i deficita nije previše realna. Razumijem Marića da želi ispuniti kriterije iz ERM II i da s razinom deficita od 2,9 posto šalje poruku kreditorima i agencijama, ali to nije realno. Mi moramo ići u agresivno upumpavanje novca u ekonomiju - kroz grantove, zajmove ili covid-kredite. Moramo čuvati ekonomsku aktivnost i to bi trebao biti prioritet nad fiskalnom stabilnošću - kaže ovaj naš sugovornik iz HDZ-a.

On, dodaje, apsolutno razumije ministra Marića i ističe kako se ne radi ni o kakvom sukobu već o razmjeni različitih mišljenja. - Mi u ovoj situaciji gospodarske politike donosimo iz dana u dan, jer ne znamo što nas čeka. Vidimo da su se Francuska i Njemačka ponovno zatvorile. U dobrom scenariju brzo ćemo imati cjepivo i to rješava 80 posto problema, turizam bi se onda mogao značajnije oporaviti, ali velik je stupanj neizvjesnosti.

Moramo nivelirati između održivog proračuna i poticanja gospodarstva. Jer dobit ćemo novac iz EU, iduće godine 720 milijuna eura, ali za to trebamo imati aktivno gospodarstvo i onda je sekundarno pitanje hoće li deficit biti veći ili manji - kaže izvor iz HDZ-a.

Zaključuje kako je sada bitnije čuvati ekonomsku aktivnost nego se držati fiskalne odgovornosti.

- Mi ćemo očito iduće godine imati češće rebalanse i možda tu Marić sada šalje poruku o 2,9 posto deficita, a poslije će možda biti i veći - zaključuje naš sugovornik.

Pouke iz krize 2009.

Marićeva je, pak, logika da ovakvim deficitom treba poslati poruku kreditorima i investitorima kako to nije samo zbog ulaska u eurozonu, a da si neke druge države mogu dopustiti veće deficite zbog manjeg javnog duga. Marić je oprezan zbog krizne 2009. i razmišlja o tome da mu se ne "zatvori pipa" za financiranje.

Također, zna da se uvijek prema potrebi mogu raditi i rebalansi, a ovakvom politikom osigurava se fiskalna održivost u srednjem roku. Naime, zbog pandemije su u EU odobrena odstupanja od proračunskih pravila u ovoj i idućoj godini, međutim, treba voditi računa o očuvanju srednjoročne fiskalne održivosti.