PRVA DAMA "RUĐERA"

Danica Ramljak: Nisam ja heroina, ali se nikome više neću dodvoravati

Danica Ramljak za Jutarnji objašnjava pozadinu svojih odluka zadnjih dana koje su podigle na noge čitavu javnost. Prvi put govori o tome zašto se usprotivila Vladi i boji li se za nastavak karijere

ZAGREB - Sorry, ali ja svoj potpis na taj ‘crap’ nemam namjeru stavljati. Da samo vidite na što sliči taj ugovor, pa ja bih za godinu dana završila u Remetincu zbog stvari koje su tamo navedene. Šest godina nitko ništa ne radi po pitanju radioaktivnog otpada i sad, kad je počelo ‘curiti vrijeme’, ja bih trebala potpisati da se taj otpad skladišti na ‘Ruđeru’. Ne pada mi na pamet - rekla nam je jučer Danica Ramljak, ravnateljica Instituta “Ruđer Bošković”.

‘Radim po savjesti’

Danica Ramljak zbog svoje savjesti ovih bi dana mogla biti smijenjena s mjesta šefice IRB-a, ali kako kaže, to je previše ne opterećuje.

- Nisam ja ovdje pala s Marsa. Imam izbor i nisam nikakva heroina, već samo savjesno obavljam svoj posao. Mogla sam i ja raditi svaki dan do pet popodne i dodvoravati se svakome, ali kad dođem kući moram se pogledati u ogledalo. To se zove savjest - kaže Danica Ramljak.

Kad od nekog čujete takve riječi, onda vam je jasno da se radi o osobi koja neće svoju karijeru staviti na kocku samo zato što joj je netko tako rekao.

Da će iz rodnog Sinja postati znanstvenica s velikom karijerom, postalo je jasno već u osnovnoj školi u kojoj je bila odlikašica svih osam godina. U gimnaziji je oslobođena mature, a nakon diplome na Veterinarskom fakultetu bila je jedna od četvero izabranih među 200 kandidata za stipendiju u Americi. Spakirala je kofere i otišla na National Institutes of Health u Bethesdi. Kasnije je pet godina predavala na Medicinskom fakultetu sveučilišta Georgetown u Washingtonu, sve do 2003. godine.

Nakon toga krenula je u konzultantske vode te je u SAD-u osnovala tvrtku Medora s kojom je radila na brojnim projektima, a usput je “tesala” i menadžerske sposobnosti. Podružnicu tvrtke otvorila je i u Hrvatskoj i preko nje je posljednih godina dosta naših znanstvenika dobilo novac iz EU za financiranje svojih projekata.

Kontroverzna šefica

Kada se vratila iz Amerike, redovito je držala radionice i predavanja o tome kako je važno da znanstvenici rade na svojim projektima, zbog čega su je u nekim domaćim znanstvenim krugovima kritizirali da je “popila svu pamet svijeta i da im je došla soliti pamet”.

Kontroverze je izazvala i kada je prošle godine postala prva žena na čelu Ruđera Boškovića u povijesti. Govorilo se da su drugi kandidati bili puno bolji te da Danica Ramljak ima najkraću znanstvenu karijeru od svih. Ramljak nije pokušavala demantirati da je možda i bilo boljih kandidata od nje, ali je često isticala svoje menadžersko znanje i navodila kako se “Ruđer Bošković” mora početi voditi tako da zarađuje novac, a ne da ga samo dobiva. Za tako nešto, tvrdila je, menadžer i znanstvenik u jednoj osobi idealna je kombinacija za ravnateljsku funkciju.

Iako kaže da iza nje ne stoji politika, stalno se govori da ju je na “Ruđer” doveo Dragan Primorac te da je vrlo bliska s Miomirom Žužulom i našim političarima koji imaju jake veze u Americi.

Svađa s Del Ponte

To nije čudno s obzirom na to da je i sama tamo provela dvadeset godina, a i poznat je njezin svojevrsni polu-politički angažman dok je živjela u SAD-u.

Svojevremeno se posvađala s Carlom Del Ponte na jednom skupu, kritizirajući je zbog njezina odnosa prema hrvatskim novinarima. Danica Ramljak nikada nije šutjela. Tako je uputila oštre kritike na račun bivšeg predsjednika Stipe Mesića koji je odbijao dolazak na Sinjsku alku. U to je vrijeme vodila Hrvatsku kuću u Washingtonu, a osim Alke, Mesiću je zamjerala i odnos prema braniteljima te njegovo tajno svjedočenje u Haagu. Ako joj politika i nije na prvome mjestu, ipak je oduvijek bila dio političkih krugova te slovi kao osoba koja je težila za hrvatskom neovisnosti. Sudjelovala je i u kampanji Hillary Clinton, a kada su je pitali zašto, odgovorila je: “Treba sve naučiti jer nikad ne znate kada će vam neko znanje trebati.”

S takvom reputacijom osobe “bez dlake na jeziku” vratila se u Hrvatsku i vrlo brzo dobila nekoliko neprijatelja u znanstvenim krugovima. S njom se žestoko sukobio ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić koji je osporio njezino najveće znanstveno postignuće, kada je dokazala da polifenoli iz kakaa ubijaju stanice raka dojke.

Ne boji se otkaza

No, isto tako stekla je i brojne prijatelje, među onima koji su podržali njezin dolazak na “Ruđer” bio je među ostalima prof. dr. Boris Labar te akademik Slavko Cvetnić. O tome da ima ozbiljne namjere pokazala je kada je sama pozvala USKOK da ispitaju nepravilnosti oko putnih naloga na “Ruđeru”.

Svoju “uzavrelu sinjsku narav” pokazala je i sada kada je rekla odrješito “ne” hrvatskoj Vladi na njihovu odluku da radioaktivni otpad iz cijele Hrvatske skladišti na “Ruđeru”. Prva je visokopozicionirana žena koja se na takav način pobunila protiv hijerarhije, pa makar i po cijenu otkaza.

Miomir Žužul: Unaprijedila je hrvatsko-američke odnose

Danica Ramljak, ravnateljica Instituta “Ruđer Bošković”, borbom protiv radioaktivnog otpada počinje se svrstavati u red novih hrvatskih heroina. No, široj je javnosti manje poznato da iza nje stoji i pozamašna karijera u borbi za hrvatsku državu s početka 90-ih godina prošlog stoljeća.

- Danica ili, kako su je Amerikanci zvali, Dana uistinu je bila borac za hrvatske interese. Iako nije bila lobist, nastojala je Amerikancima objasniti što se doista događa ovdje i unaprijediti hrvatsko-američke odnose. Morate voditi računa o tome da se početkom 90-ih u SAD-u jako malo znalo o Hrvatskoj i uzrocima rata koji se ovdje vodio - rekao je Miomir Žužul, lobist i nekadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova koji dobro poznaje Danicu Ramljak.

Dodao je i kako je Danica Ramljak u Washingtonu uživala velik ugled unutar male hrvatske zajednice koja se uglavnom okuplja oko tamošnje Katoličke crkve. No, velik je ugled imala i među Amerikancima jer je iza nje stajala značajna karijera na washingtonskom sveučilištu u Gerogetownu, a poslije je radila i u američkom Nacionalnom institutu za zdravlje. Bila je jedan od osnivača Hrvatske kuće u američkom glavnom gradu. - Danica Ramljak je, kao i mnogi drugi hrvatski intelektualci u svijetu, bila jasno opredijeljena za neovisnost Hrvatske i smatrala je da SAD premalo čini kako bi zaustavio rat na ovim prostorima. Ipak, ona nikad nije spadala u desnu struju naše emigracije, koja se u SAD-u i Kanadi okupljala oko Gojka Šuška - objasnio je jedan njezin poznanik. To potvrđuje i Žužul koji ističe da Danica Ramljak nije bila politički obojena, ali je njezina orijentacija za samostalnost Hrvatske bila jasna. (A. Milovan)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 18:22