OPORBA NAPALA USTAVNI

‘Da ste stopirali zakon o kampanji, tko zna kako bi HDZ prošao na EU izborima‘

"Taj je zakon HDZ-u omogućio znatno povećanje sredstava koja je smio potrošiti na kampanju za europske izbore"

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović

 Damjan Tadic/Cropix

Odluka Ustavnog suda koji je neustavnim proglasio Zakon o financiranju izborne promidžbe i referenduma (ZFPAIPR) te održao lekciju Vladi i Saboru zbog šlamperaja i kampanjstva izazvala je ogorčenje u redovima oporbe. Ustavni suci su utvrdili kako je ZFPAIPR od 24. ožujka do 31. ožujka 2019. bio neustavan, ali ta odluka nema nikakve posljedice. Problematična je bila odredba po kojoj je Zakon stupio na snagu prvoga dana od njegove objave u Narodnim novinama.

ZFPAIPR je Sabor donio na sjednici 23. ožujka 2019., stupio je na snagu 24. ožujka, a tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 25. ožujka je raspisala izbore za zastupnike u Europskom parlamentu koji su se održali 26. svibnja. Poruka koju je Ustavni sud poslao vladajućima bila je da su imali vremena ranije donijeti zakon i ostaviti rok od osam dana od njegove objave do stupanja na snagu, a oni su sve to otegnuli i u dva dana zbrzali njegovo donošenje, objavu, stupanje na snagu i raspisivanje europarlamentarnih izbora.

Upitna zakonitost

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja ogorčen je zato što odluka Ustavnog suda donesena dvije i pol godine nakon usvajanja zakona nema nikakve posljedice. Most osporava što je taj zakon poslužio HDZ-u da znatno poveća sredstva koja je uložio u kampanju i smatra da Ustavni sud to nije smio dopustiti.

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin ima još ozbiljniju primjedbu na Ustavni sud. On je, naime, podnio svoj prijedlog za ocjenu ustavnosti toga zakona, ali zbog financiranja promidžbenih aktivnosti referendumske inicijative.

- Kao i u mnogim drugim slučajevima, Vlada ni u ovome svoj posao nije uspjela napraviti do kraja, pa imamo situaciju da je referendumska kampanja potpuno različito uređena za one koji nešto zagovaraju i one koji se protive. Smatram tragičnim da Ustavni sud u tome ne vidi ništa sporno. Takva situacija bi na nekom budućem referendumu mogla dovesti u pitanje i zakonitost referendumske odluke - kaže Grbin.

Ocjena ustavnosti

Ustavni sud je odbio Grbinov zahtjev za ocjenu ustavnosti s obrazloženjem da ne mogu ocjenjivati ustavnost odredbe koja nije navedena u zakonu. Premda se nisu svi ustavni suci s time složili, a napisana su čak četiri izdvojena mišljenja, Zakon je ostao manjkav za regulaciju protureferendumske kampanje.

Što ta manjkavost znači vidjeli bismo da je kojim slučajem prošla inicijativa za referendum protiv uvođenja eura. Da je prošla, Suverenisti koji su stajali iza nje vodili bi referendumsku kampanju po strogim zakonskim pravilima. Morali bi otvoriti poseban račun za kampanju, mogli bi se financirati samo iz donacija domaćih fizičkih i pravnih osoba, za sve donacije iznad 5.000 kuna morali bi sklapati ugovore, fizička osoba ne bi im smjela donirati više od 30.000 kuna, a pravna više od 200.000 kuna, donatori bi morali priložiti dokaz da se protiv njih ne vodi postupak radi naplate potraživanja prema proračunu ili zaposlenima. Nadalje, ne bi mogli primati donacije od firmi koje su u (su)vlasništvu države ili lokalnih tijela, a bili bi podložni još nizu restrikcija.

Međutim, sva ta ograničenja ne bi vrijedila za protureferendumsku kampanju, odnosno one koji bi uvjeravali građane da nam je uvođenje eura korisno. Za tu bi se kampanju mogla koristiti sredstva iz državnog proračuna, mogle bi ih donirati državne firme, oni koji su dužni poreze, ne bi morala otvarati posebni račun i još mnogo toga.

- Nepostojanje takvih odredbi u direktnoj je suprotnosti s člankom 14. stavkom 2. Ustava jer na potpuno različit način uređuje dvije zakonite aktivnosti koje su neraskidivo povezane i nužne za demokratsko odlučivanje na svakom referendumu, a to je pružanje jednake mogućnosti (jednake šanse, jednakog oružja) i onima koji zagovaraju donošenje neke odluke na referendumu i onima koji se takvom odlučivanju protive - isticao je Grbin u svome zahtjevu za ocjenu ustavnosti ZFPAIPR-a.

888 amandmana

- Na temelju naše ustavne tužbe koju je sastavio prof. dr. Robert Podolnjak i koju je potpisala cjelokupna oporba Ustavni sud je proglasio neustavnim Zakon o financiranju izborne promidžbe i referenduma odnosno njegovo stupanje na snagu samim danom objave u Narodnim novinama - kazao je Nikola Grmoja i dodao kako je taj zakon HDZ-u omogućio znatno povećanje sredstava koja je smio potrošiti na kampanju za EU izbore.

- Mi smo na taj zakon dali 888 amandmana i raspravljali bez pauze 40 sati. Da nisu u zakon stavili da stupa na snagu istog dana kad se objavi u Narodnim novinama, ne bi imali taj novac na raspolaganju - ogorčen je Gromoja.

- Osim toga, taj zakon su izglasali u ponoć jer smo ih mi natjerali u vremenski škripac. Ustavni sud se očituje tek sad nakon dvije i pol godine. Ovo dovodi u pitanje regularnost izbora za zastupnike u Europski parlament na kojima je HDZ doživio debakl - nastavio je Grmoja i pitao što bi bilo da nisu imali na raspolaganju višestruko veća sredstva od onih koja su trebali imati po starom zakonu.

- Ustavni sud je odluku donio dvije i pol godine nakon usvajanja zakona i nema posljedica, ističe Grmoja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 12:07