PROMJENE GUP-a

'DA SE KOJOM SREĆOM OVAJ PROJEKT REALIZIRAO PRIJE' Konačno je poznato što će 'niknuti' na jednom od najatraktivnijih zemljišta na dalmatinskoj obali

 
 Jakov Prkić / HANZA MEDIA

Stanogradnje na prostoru nekadašnjeg Jugovinila, koji je u vlasništvu poduzetnika i aktualnoga gradskog vijećnika Joška Berketa i "Kemopleksa" Envera Moralića – neće biti, piše Slobodna Dalmacija.

Iako se u projektima uređenja tog, niz godina zapuštenog prostora, među ostalim, spominjala i izgradnja oko 500 stanova, na današnjoj tematskoj sjednici Gradskog vijeća, koja je održana zbog izmjena Prostornog i Generalnog urbanističkog plana, kazano je da stanogradnje neće biti, a to su potvrdili i gradonačelnik Denis Ivanović te predsjednik Vijeća Ivan Udovičić.

Međutim, projekt koji je u petak predstavljen vijećnicima, a koji bi se u idućih šest do deset godina realizirao na prostoru bivšeg Jugovinila, kojemu se namjena zemljišta iz turističke mijenja u poslovno-turističku, otvorio bi gotovo 2500 radnih mjesta.

U sklopu uređenja prostora gradila bi se servisna zona marine, poslovna zona s uredima, dom za seniore sa zdravstvenom skrbi, javna garaža s postajom gradskog električnog vlaka, hoteli u svrhu zdravstvenog, sportskog i kongresnog turizma, javne šetnice uz more, zelena rekreacijska zona, javna zelena rekreacijska zona u prostoru koji je prethodno potrebno ekološki sanirati i zbrinuti, te marina nove generacije.
Premda se na sjednici upravo zbog spomenute stanogradnje na području bivšeg Jugovinila očekivala burna rasprava, odustajanje investitora od gradnje stanova očito je smanjio interes vijećnika za raspravu, pa je tako za govornicu izišlo tek njih četvero.

Željana Jurlina (HSP) zanimalo je, između ostalog, da izlagač izmjena GUP-a Gojko Berlengi kaže hoće li biti moguće graditi stanove na Jugovinilu, na što je Berlengi odgovorio da to neće biti moguće, dok je Meri Škopljanac-Gagić kazala kako je poražavajuća činjenica da prostor nekadašnjeg kemijskog diva ovoliko godina stoji zapušten.

– Da se kojom srećom ovaj predstavljeni projekt realizirao prije, proračun bi nam bio pun novca – kazala je vijećnica Škopljanac, dok je HDZ-ov Zoran Bonacin upitao je li moguće da se u budućim poslovnim objektima na Jugovinilu ipak proguraju stanovi.

– Ne, poslovno je poslovno, i tu nema nikakvih stanova – ustvrdio je Berlengi.
Vijećnik Joško Berket predložio je da se planirana lučica ne miče iz Kambelovca, nego da uz nju bude dopušteno graditi i drugu lučicu u Lukšiću.

Jakov Prkić / HANZA MEDIA

Osim prostora Jugovinila, treće izmjene Prostornog plana i GUP-a odnose se na usklađivanje sa zakonskim propisima te Prostornim planom županije. Njima će se definirati koridor buduće željezničke trase kroz grad, područje Planoga ušlo bi u građevinsku zonu, a isto tako, definirale bi se i zone na kojima bi bilo dopušteno pokretanje i gradnja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Uz to, na području Kaštel Štafilića turistička zona prenamijenila bi se u mješovitu, a sportska lučica dosad planirana u Kaštel Kambelovcu prešla bi na područje Lukšića.

Kako sada stvari stoje, izmjene planova bit će oko mjesec dana na javnom uvidu, gdje će svi zainteresirani moći iznijeti svoje prijedloge. Najvjerojatnije će biti usvojene jer će ih, kako nam je potvrdio predsjednik HDZ-a Ivan Udovičić, njihovi vijećnici prihvatiti, a isto će učiniti i vijećnici Berketove liste.

Predsjednik SDP-a Dražen Đaković izjavio nam je kako mu se teško očitovati o konačnom stavu njegove stranke, budući da konačni plan još nisu dobili, no dodao je kako će SDP podržati svaku izmjenu koja će ići prema boljem razvoju grada.
Uz vijećnike, na sjednici Gradskog vijeća bili su i pojedini predstavnici ekoloških udruga, a u nekoliko navrata predsjednik Vijeća Ivan Udovičić opominjao je Ivnu Bućan da prestane s komentarima i upadicama jer, s obzirom na to da se radi o sjednici Vijeća, nema pravo raspravljati, piše Slobodna Dalmacija.

Digitron

62 milijuna kuna ili pola sadašnjeg gradskog proračuna iznosili bi prihodi Grada Kaštela s prostora bivšeg Jugovinila, od toga

35 milijuna kuna po osnovi poreza i prireza

12 milijuna kuna od komunalne naknade

10 milijuna kuna od poreza na dobit

5 milijuna kuna po osnovi koncesija

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 03:23