EKONOMSKE PROGNOZE

CRNA PREDVIĐANJA EUROPSKE KOMISIJE 'BDP neće rasti, nego padati, a rast će i nezaposlenost i javni dug'

Karlovac, 040414.Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanovic posjetio je tvrtku HS Produkt d.o.o. u Karlovcu i obisao dio proizvodnih pogona. U pratnji predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojic te ministar obrane Ante Kotromanovic. Na fotografiji: Zoran Milanovic.Foto: Robert Fajt / CROPIX
 Robert Fajt / CROPIX

BRUXELLES - Pad aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu trebao bi postupno usporiti u ovoj godini, dok bi u 2015. ulaganja financirana iz Europske unije trebala potaknuti umjereni rast, procijenila je Europska komisija u današnjim proljetnim prognozama.

Europska komisija sada predviđa pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini od 0,6 posto, dok je krajem veljače predviđala blagi rast od 0,5 posto. Skroman oporavak predviđa tek sljedeće godine, kada očekuje rast BDP-a od 0,7 posto.

Procjenu pada gospodarskih aktivnosti, šestu godinu zaredom, Komisija temelji na procjenama da će domaća potražnja ostati slaba i tako zasjeniti pozitivni poticaj od rasta izvoza.

Po procjeni EK, osobna potrošnja u Hrvatskoj trebala bi se ove godine realno smanjiti za 1,3 posto zbog slabosti tržišta rada. U 2015. trebala bi stagnirati, s obzirom na nastavljene pritiske razduživanja i utjecaja fiskalne konsolidacije.

Među pozitivnim faktorima EK izdvaja rast izvoza usluga, s obzirom na postupno jačanje vanjskog okruženja, uključujući i iznimno važno europsko turističko tržište. Ti bi trendovi, uz blagi oporavak izvoza roba, trebali generirati umjereni pozitivni vanjski poticaj gospodarstvu u ovoj godini, ističu u Komisiji.

U 2015. godini neto izvoz mogao bi biti jedini pokretač rasta gospodarstva, djelomice zbog očekivanog labavljenja postojećih trgovinskih restrikcija u odnosu s bivšim partnerima iz CEFTA-e.

Očekivani prigušeni oporavak u 2015. ovisi, pak, o vanjskoj potražnji, a u Komisiji upozoravaju i da očekivani rast ulaganja dobrim dijelom ovisi o povlačenju sredstava iz fondova EU-a, "što možda neće biti praćeno široko baziranim rastom privatnog sektora".

Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) trebala bi se ove godine smanjiti na 0,8 posto, s 2,3 posto koliko je iznosila lani, pod pritiskom prigušene potražnje i slabih gospodarskih izgleda. U 2015. trebala bi se kretati nešto iznad jedan posto, izračunali su u EK.

Prošle godine deficit opće države iznosio je 4,9 posto BDP-a, konstatiraju u Komisiji.

"Nova prognoza uključuje dopune i izmjene proračuna za 2014. i dodatne mjere predstavljene u travnju i uključene u Program konvergencije, što čini ukupan paket u protuvrijednosti dva posto BDP-a u 2014. i jedan posto BDP-a u 2015.", navodi Komisija.

Planirane mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna trebale bi rezultirati "poboljšanjem deficita na 4,6 posto BDP-a u 2014. i na 3,1 posto BDP-a u 2015., zahvaljujući dodatnim mjerama", procjenjuju u Komisiji.

Kako pojašnjavaju iz Komisije, prebacivanjem dijela mirovinskih doprinosa iz drugog u prvi stup proračunski deficit za ovu godinu smanjio bi se na 3,8 posto.

"Međutim, taj jednokratni prihod, prema novima statističkim pravilima, od jeseni se neće uvažavati, tako da će deficit za ovu godinu bez te mjere biti 4,6 posto, koliko je Komisija i tražila za ovu godinu", objasnio je glasnogovornik Komisije Simon O'Connor.

Iz Komisije upozoravaju, ipak, na fiskalne rizike povezane s mogućim podbačajima u ostvarivanju zacrtanih ciljeva, posebno u zdravstvenom sektoru.

Bruto dug opće države trebao bi ove godine iznositi 69,0 posto BDP-a, pokazuju proljetne procjene EK. U 2015. trebao bi blago porasti, na 69,2 posto BDP-a.

Najnovije procjene EK na tragu su već sniženih očekivanja Međunarodnog moentarnog fonda, Ekonomskog instituta u Zagrebu, kao i Vlade.

Početkom travnja, naime, Međunarodni monetarni fond snizio je svoje procjene za hrvatsko gospodarstvo. U jesen prošle godine očekivao je rast BDP-a od 1,5 posto u 2014. godini, a sada očekuje pad od 0,5 posto, te blagi oporavak u 2015., za 0,4 posto.

Zbog snažnije fiskalne konsolidacije nego što je bilo ranije najavljeno, i Ekonomski institut u Zagrebu korigirao je svoju prognozu, pa sada očekuje pad gospodarstva u ovoj godini za 0,5 posto.

Hrvatska Vlada je, pak, 18. travnja, prilikom donošenja dodatnih mjere financijske konsolidacije, snizila svoju prvotnu procjenu ovogodišnjeg rasta BDP-a od 0,2 posto, te sada očekuje njegovu stagnaciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 14:26