ČOVJEK KOJI MORA OSNAŽITI POVJERENJE U DORH Velika su očekivanja, u sljedeće četiri godine nesumnjivo ga čeka težak posao

Kao rijetko kada do sada, u stručnoj javnosti, ali i šire, sa strane praktično svih relevantnih političkih opcija, kandidat Vlade za novog glavnog državnog odvjetnika, 52-godišnji Dražen Jelenić, jednoglasno je ocijenjen kao stručna, profesionalna i politički neopterećena osoba, državni odvjetnik sa 26-godišnjom karijerom u toj instituciji, koji ima sve predispozicije da preuzme čelno mjesto u DORH-u.

Glavnog državnog odvjetnika predlaže politika, izvršna vlast, a bira ga Sabor, tako je propisano i Ustavom i Zakonom o državnom odvjetništvu. I nije sporno da je Jelenića predložila vladajuća većina koju predvodi HDZ. Predložio ga je HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Unatoč tome, iz oporbe se uglavnom moglo čuti uvjerenje, ali i očekivanje da će Jelenić neovisno i na ispravan način voditi ovo, prema Ustavu, samostalno i neovisno pravosudno tijelo.

Pohvale su se mogle čuti sa svih strana. “Vrhunski profesionalac, možda i najbolji izbor. Osobno smatram da ga treba podržati”, rekao je, primjerice, SDP-ov Peđa Grbin, inače član Državnoodvjetničkog vijeća (DOV), kojim već neko vrijeme predsjeda upravo Dražen Jelenić.

Pregovori s EU

U stručnim krugovima Jelenić se isticao ne samo kao tužitelj koji je od 1992., kada je u tužiteljstvu počeo odrađivati svoj vježbenički staž, napredovao do pozicije zamjenika glavnog državnog odvjetnika, na kraju i prvog zamjenika. Kolege iz pravosuđa, koji su imali priliku s njim raditi, pa tako i Bošnjakovićevi prethodnici, uglavnom navode kako se, u prvome redu stručnošću, odgovornim pristupom i konstruktivnim raspravama isticao i kao član raznih stručnih i radnih skupina Ministarstva pravosuđa.

Jelenić je, primjerice, bio član pregovaračke skupine za Poglavlje 23 tijekom pristupnih pregovora za ulazak u EU. Kao predstavnik DORH-a bio je član radnih skupina Ministarstva pravosuđa pri izradi niza prijedloga zakona i izmjena i dopuna zakona, među ostalim, Kaznenog zakona, Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o DOV-u, Zakona o sprečavanju sukoba interesa.

Osim toga, vodio je hrvatsku delegaciju pri antikorupcijskoj komisiji Vijeća Europe GRECO, bio je član GRECO-ovih evaluacijskih timova na nekoliko područja, član je Savjeta za sprječavanje korupcije te drugih domaćih i međunarodnih stručnih skupina.

Bio je predavač na Pravosudnoj akademiji, držao je vježbe kaznenog postupovnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu i autor je ili koautor niza stručnih priručnika i publikacija iz sfere kaznenog prava.

I uz sve to, za njim se ne vuku nikakvi repovi iz dosadašnje karijere ni iz privatnog života. Oženjen je, otac dvoje djece, a njegova supruga Ines Horvat Jelenić također radi u Državnom odvjetništvu. Zapravo su jedan dio državnoodvjetničke karijere radili zajedno u zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu. Kada je on 2008. godine iz USKOK-a došao na dužnost šefa zagrebačkog tužiteljstva, supruga se, kako bi se izbjegao mogući sukob interesa, “preselila” u ŽDO u Veliku Goricu, gdje i danas radi kao zamjenica ŽDO-a i vodi tamošnji kazneni odjel.

Prema neslužbenim informacijama, sigurnosna provjera koju je u postupku kandidiranja nad njim i s njim povezanim osobama provela SOA, dala je besprijekorne rezultate, bez ikakvih negativnih konotacija.

Zbog svega zapravo niti ne čudi da je dobio široku podršku. Međutim, unatoč pozitivnim komentarima sa svih strana, na kraju je ipak izostala široka politička podrška. Oporbi se nije svidjelo što je Vlada s prijedlogom novog GDO-a išla u pet do 12, iako je zakonom propisano da se procedura mora započeti tri mjeseca prije isteka mandata aktualnog šefa DORH-a. Nekima se nije svidjelo ni to što dolazi iz sustava koji očito smatraju lošim.

Stoga većina oporbe ipak nije dala vjetar u leđa novom GDO-u, već je ostala suzdržana tijekom glasovanja u Saboru. Naravno, njihovo je pravo da ne podrže kandidata vladajuće većine, čak i ako ga smatraju dobrim rješenjem.

Svjestan loše percepcije

A na Draženu Jeleniću sada je zadatak da ispuni očekivanja onih koji su ga podržali, ali i da vrati povjerenje u Državno odvjetništvo, sustav u kojemu je stasao i sudjelovao u njegovu građenju, posebno onima koji tu instituciju vide u lošem svjetlu.

Nije to nimalo lagan zadatak, a prema prvim javnim istupima, čini se da je Dražen Jelenić svjestan problema s kojima se DORH suočava. Tako je i na saborskom Odboru za pravosuđe ovoga tjedna, na vrlo neutralan način, bez da je izravno napao bilo koga, ukazao na tri ključna problema na kojima planira poraditi. Važno je napomenuti da politika, kako je jasno rekao, nije jedan od njih. U startu se decidirano ogradio od političkih utjecaja i odbacio mogućnost bilo kakvih intervencija. Politiku je sveo na organizacijski dio, materijalno-financijsku potporu nadležnog Ministarstva pravosuđa, od kojeg očekuje da DORH-u, ponajprije USKOK-u, omoguće bolje uvjete za rad.

Prave probleme vidi u odnosu DORH-a prema javnosti, suradnji s kriminalističkom policijom, ali i u odnosu sa sudovima.

- Svjestan sam percepcije javnosti o radu DORH-a, o čemu imam svoje mišljenje, ali treba voditi računa o njoj - naveo je Jelenić koji je u prijašnjim istupima isticao kako drži da bi DORH trebao javnosti bolje prezentirati rezultate svoga rada, a pritom i promijeniti dojam dijela javnosti da raznorazne prijave stoje “u ladicama” DORH-a.

- Mi toliko ladica nemamo - rekao je Jelenić.

Šira javnost zapravo niti ne zna puno o suradnji DORH-a i policije te se najčešće prezentira slika odlične, gotovo idilične suradnje. No, oni koji rade u ovim institucijama ili prate njihov rad, znaju da tome baš i nije tako te da je ta suradnja nerijetko na klimavim nogama, da postoje međusobna predbacivanja, optuživanja za propuste i nerad, ignoriranja, a ponekad i opstruiranja, što može odgovarati samo pripadnicima krim miljea.

- Namjera mi je revitalizirati odnos DORH-a i kriminalističke policije te ojačati županijska državna odvjetništva koja su kičma državnoodvjetničkog sustava - istaknuo je Jelenić, očito svjestan da se upravo na toj razini, izvan nadležnosti USKOK-a, pokrivaju najteža i najopasnija kaznena djela te da tu suradnja policije i tužiteljstva mora biti što bolja.

Dok se, posebno proteklih nekoliko mjeseci, počeo osjećati sve veći animozitet između DORH-a i pojedinih sudova i sudaca, Jelinić je u tom pogledu pred saborskim odborom bio vrlo umjeren. Rekao je samo kako smatra da bi sudovi trebali skratiti postupke, odnosno da ne smiju dopustiti da se dokazni postupci razvlače unedogled.

O kakvom ozbiljnom problemu je zapravo riječ, najbolje se vidjelo na predmetu protiv bivše sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel kada je došlo do izravnog sukoba između suca Ivana Turudića, predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, i predstavnika USKOK-a, a u kojemu su obje strane javno optuživale jedna drugu za kršenje zakona. Neovisno o tome tko je u pravu u konkretnom slučaju, pokazalo se da postoje ozbiljni sukobi i nepoštovanje na razini na kojoj se to jednostavno ne bi smjelo događati. Oni koji bolje poznaju Dražena Jelenića smatraju da će on pokušati ući u rješavanje ovog problema kroz dijalog i smanjujući tenzije.

Čeka ga težak posao

Takav stav ima i predsjednik Županijskog suda u Zagrebu.

- Za Dražena Jelenića mogu reći da je čovjek na svom mjestu, vrstan pravnik. Puno puta su nam se putevi ukrstili, između ostaloga u postupku za otmicu sina Vladimira Zagorca. Uvijek smo imali korektan odnos i poslovno i ljudski. Izbor Jelenića ne znači kontinuitet rada DORH-a jer smatram da se radi o osobi koja će u DORH-u promijeniti stvari koje su nužne kao i svima u pravosuđu - izjavio je sudac Ivan Turudić te napomenuo kako smatra da Jelenić neće dopustiti da tužitelji iskazuju nepoštovanje prema sudu i napuštaju sudnicu bez odobrenja predsjednika sudskog vijeća kao što su to učinili nedavno kod njega u predmetu Lovrić Merzel.

U svakom slučaju, bez primjerene suradnje u kojoj bi svaku vrstu animoziteta zamijenio profesionalan i kolegijalan odnos između sudova i DORH-a, sigurno neće biti ni napretka u pogledu dugotrajnosti kaznenih postupaka. Posebno onih razvikanijih, javnosti zanimljivijih procesa vezanih za financijska i gospodarska kaznena djela.

Očigledno, problema je mnogo. Baš zato što je predstavljen i (opće)prihvaćen kao izvrstan kandidat za tu funkciju, velika su i očekivanja od novog glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića. U sljedeće četiri godine nesumnjivo ga čeka težak posao.