ZAGREB - Jedan od mogućih odgovornih za likvidaciju zarobljenih civila iz OZNA-inog pritvora u Dugoj Resi, krajem svibnja i tijekom lipnja 1945. godine, radi čega je nedavno bila pokrenuta istraga protiv Josipa Boljkovca, mogao bi biti "drug Mićo".
Mićo je bio konspirativni naziv za ondašnjeg člana CK SKH, a riječ je o liječniku Savi Zlatiću koji je bio član najvišeg partijskog vodstva u Hrvatskoj od 1941. godine.
Dao politički okvir
Anto Nobilo je pri puštanju Boljkovca iz pritvora rekao da smatra da je istraga trebala krenuti prema "drugu Mići" jer se prema dostupnim dokumentima može zaključiti da je on dao politički okvir radi koje se krenulo u likvidaciju zarobljenih civila. Rekao je to u trenutku kada je Boljkovac izlazio iz pritvora, nakon što je Ustavni sud ocijenio da je Nobilo u pravu kada tvrdi da je 91-godišnji nekadašnji partizan nezakonito podvrgnut kaznenom progonu te nezakonito pritvoren. Ustavni sud složio se s mišljenjem da su MUP, DORH i sud bez osnova pritvorili Boljkovca i pokrenuli istragu protiv njega.
Razlog zašto bi dr. Savo Zlatić mogao biti odgovoran nalazi se u činjenici da je 1. lipnja 1945. u Karlovcu održan sastanak općinskog komiteta SK na kojem se pojavio i "drug Mićo" iz Centralnog komiteta. Na sastanku su se okupili, a zapisnik sa sastanka pokazuje da su koristili samo imena i nadimke, "drugovi Božo, Mane, Rade, Rudman, Vlado, Milutin, Slobodan, Ruža, Ostoja, Stevo, Barka i Mićo iz CK".
Drug Mićo, u jednom je trenutku, govoreći o zadacima koji stoje pred partizanskom vlašću, rekao: "Temeljito i do kraja obračunati sa ostacima fašizma, to su njihovi kadrovi, koji će im vjerno služiti i nemilosrdno ih treba likvidirati. Samo tako ćemo sačuvati tekovine NOB-a, oštrom likvidacijom ustaša, četnika i ostale reakcije i mora nam biti jasno, da se uporedo provađa i klasna borba".
Propagandni govor bio je dio sastanka na kojem je, između ostaloga, rečeno i kako nisu likvidirani svi pripadnici partizanskih neprijatelja a to su, u tom trenutku, po svemu sudeći bili ne samo pripadnici ustaša i četnika, nego i simpatizeri mačekovaca te bogati ljudi.
Indikativan zapisnik
Indikativan je dio zapisnika u kojem se navodi: "Dolaskom u grad, pojedini elementi nisu se likvidirali putem OZNA-e s razloga, što nije došlo do oružane borbe sa neprijateljem, oni su ostali u Karlovcu i pokazali se pred narodom, takod a je sada potrebno da se prikupe temeljitiji podaci, odnosno dokazi... Vojni sud IV. Ud. Korpusa dosta je blag i strogo se pridržava raznih forma zakona i ne rješava radikalno stvari" rečeno je na sastanku.
Drug Mićo je u svom govoru okupljenim članovima komiteta rekao: "Kod nas još uvijek postoji pitanje tko će koga" a za to vrijeme se u "Vili Duga Resa" nalazilo dvadesetak zarobljenih civila. Bili su u nadležnosti OZNA-e a čuvala ih je jedinica KNOJ-a.
Josip Boljkovac bio je tada povjerenik kotarske OZNA-e, 25-godišnjak koji je radio s dva suradnika i jednom daktilografkinjom. Bio je podređen okružnoj OZNA-i koju je vodio Vlado Novaković, prisutan na sastanku. Prema zapovijedima i propisanim ovlaštenjima Boljkovac je mogao jedino pozvati ljude za koje mu se naredi, uzeti njihove osobne podatke, dakle, identificirati ih i - ništa dalje. Više rangirani pripadnici OZNA-e mogli su ispitati zarobljene osobe, dakle, i civile, te ih poslati na sud s preporukom njihove kazne. Često se događalo, a to se i navodi u raznim dokumentima da sudovi kažnjavaju blaže no što su pripadnici OZNA-e predložili.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....