ŠOKANTNO OTKRIĆE

Rekorderi u Europi: 123.000 Hrvata ne radi i ne želi posao

 Damjan Tadic / CROPIX

Uz veliki broj nezaposlenih, Hrvatska ima čak 110.000 onih koji uopće ne traže posao i 13.000 osoba koje ga, iz obiteljskih ili osobnih razloga, nisu spremne odmah preuzeti ako bi im ga netko i ponudio, a u dobi su kada bi trebali biti radno aktivni. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je četvrta zemlja u Europi prema veličini “potencijalne radne snage”. Ona je u 2010. godini činila 7,1 posto radne snage u zemlji.

Ljudi koji nisu nigdje

Riječ je o velikoj grupi ljudi u dobi od 15 do 74 godine koji su raspoloživi za rad a zapravo su nigdje. Niti su prijavljeni na burzi, niti traže posao, a nisu ni učenici ni umirovljenici. Prema definiciji Eurostata, ta kategorija “uključuje, među ostalim, obeshrabrene osobe koje su tražile posao i osobe koje su u tome spriječene zbog osobnih ili obiteljskih okolnosti”.

Statistika također pokazuje da u toj grupi dominiraju žene, 58 posto. Kada je riječ o životnoj dobi, tri četvrtine njih ima 24 do 54 godine. Uglavnom imaju nižu stručnu spremu (46 posto), sa srednjom školom ih je 41 posto, a 13 posto onih koji ne traže posao ima fakultetsku diplomu.

Prva je misao da bi se u tu statistiku najbolje uklopile domaćice, ali tu spadaju i mnogi obeshrabreni traženjem poslom ili oni koji su našli bolju alternativu. U vrijeme krize, kaže Danijel Nestić, ekonomist sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, neminovno raste broj onih koji prestaju tražiti posao jer su šanse da će ga naći vrlo male i odluče se raditi nešto kod kuće. Europski rekorder po broju “potencijalnih radnika” je Italija u kojoj je čak 11,6 posto radne snage ‘izvan pogona’.

Tri nove kategorije

Na drugom je mjestu Bugarska s udjelom od 9 posto, a treća je Latvija s 8,5 posto neaktivnih. Najmanje takvog stanovištva imaju Češka, 1,4 posto, i Grčka 1,5 posto. Eurostat je odlučio unaprijediti postojeću statistiku tržišta rada i upravo je ponudio tri nove kategorije ljudi koje nadopunjuju stopu nezaposlenosti. To su “osobe sposobne za rad, ali ga ne traže”, “osobe sposobne za rad, ali nisu odmah raspoložive” te “osobe koje rade skraćeno radno vrijeme”.

- Ove tri grupe ne spadaju u kategoriju nezaposlenih prema definiciji Međunarodne organizacije rada, što bi značilo da su bez posla, da aktivno traže posao i da su raspoloživi za posao.

Stoga oni nisu ni klasificirani kao nezaposleni, objašnjava se u istraživanju Eurostata, ali ipak dijele neke karakteristike - nisu radno aktivni. No, među nezaposlene ne spadaju oni koji rade na crno, jer ILO-a računa kao zaposlene sve koji su na burzi, a tjedno rade najmanje jedan sat.

(surađivao Sergej Trajković)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 11:42