Ne objavljuju radove, a svi zovu na štrajk

ZAGREB - Analiza znanstvene produktivnosti potpisnika proglasa Akademske solidarnosti, kojim pozivaju na organizaciju štrajka protiv novih zakona u znanosti i visokom obrazovanju, pokazala je da su njih 78 u posljednjih pet godina objavili ukupno 104 rada u časopisima koje pokriva međunarodna baza Web of Science (WoS).

Ti su radovi citirani svega 47 puta. Usporedbe radi, prof. dr. Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta u Zagrebu (koji nije potpisnik proglasa) ima u posljednjih pet godina 25 radova u WoS-u, koji su citirani 50 puta, tvrdi Damir Kovačić, urednik na znanstvenom portalu Connect.

Porazni podaci

Kovačić je, od ukupno 359 potpisnika Proglasa, analizirao znanstvenu produktivnost njih 78 u “seniornoj” poziciji - akademike, redovite i izvanredne profesore, znanstvene suradnike i savjetnike - te došao do poraznih podataka: oni su u pet godina objavili svega 104 rada u časopisima koje pokriva međunarodna baza Web of Science, a citirani su ukupno - 47 puta!

- To u prosjeku iznosi 1,33 rada s 0,6 citata po osobi u zadnjih pet godina. Posebno je dramatičan podatak da od tih 78 osoba, njih 46, ili 59 posto, nije objavilo niti jedan rad. Čak 68 osoba, ili 87 posto, nema niti jedan citat - naglasio je Kovačić, čija je analiza naišla na oštre kritike znanstvenika iz društvenih i humanističkih znanosti.

Nije jedino mjerilo

- WoS u društevnim i humanističkim znanostima nikako ne smije biti jedino mjerilo, tim više što postoje discipline koje nemaju mjesto u toj bazi. To se posebice odnosi na nacionalno specifične discipline što se bave pitanjem jezika. Trebam li se sad, da bih bila više citirana, prestati baviti poviješću hrvatskog romana i pisati radove o kineskom romanu? - rekla je Andrea Zlatar Violić, redovita profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta.

Da WoS nikako ne smije biti jedino mjerilo za znanstevnike u društevnim i humanističkim znanostima, misli i Filip Hameršak, asistent na Pravnom fakultetu.

- WoS ne uzima u obzir knjige koje su u društvenim i humanističkim znanostima mnogo važnije, nego u prirodnim. Ova analiza svjesno omalovažava potpisnike proglasa Akademske solidarnosti jer ih ne uspoređuje s citiranošću ostalih hrvatskih znanstvenika u istim područjima - ustvrdio je Hameršak, naglasivši i da neki zagovornici zakona imaju nisku produktivnost prema mjerilima WoS-a.

Posljedice na karijeru

No Damir Kovačić upozorava kako su pravila u znanstvenoj zajednici, bez obzira na predmet istraživanja, ista za sve: - Princip je vrlo jednostavan - dajte svoja otkrića na pravu i objektivnu recenziju. WoS uključuje i analizu Arts and Humanties Citation Index s preko 1600 praćenih časopisa iz humanističkih znanosti, te Social Scineces Citation Index s preko 2200 časopisa iz društevnih znanosti.

Ako je znanstvenik objavio rad kojeg nema u WoS-u, to zapravo znači da i nije objavio rad - istakuo je Kovačić.

Slično smatra i Boris Lenhard sa Sveučilišta Bergen, koji tvrdi da ne postoje lokalne teme čiji pojedini aspekt nisu zanimljivi u širem kontekstu, ako su obrađene kvalitetno i originalno: - Mnogi u hrvatskim društvenim i humanističkim znanostima odbijaju ono što je normalno u znanosti - da netko drugi, netko udaljen i objektivan, procjenjuje njihov rad, i da ta procjena ima posljedice na njihovu karijeru.

Dakle, gospoda odriču pravo na evaluaciju svog rada Ministarstvu znanosti, svojim kolegama iz drugih područja u Hrvatskoj, te svojim kolegama iz ekvivalentnih područja na vodećim svjetskim sveučilištima. Na taj način oni su ništa drugo do uzurpatori akademskih prava koja im ne pripadaju - zaključio je Lenhard.