Hrvatske tvrtke u Libiji gube stotine milijuna eura

ZAGREB - Vodeći menadžeri devet hrvatskih tvrtki koje posluju u Libiji, a zbog izbijanja sukoba su se morale privremno povući, sa strepnjom prate razvoj događaja u toj zemlji. Iako to nitko od njih ne želi i javno potvrditi, priželjkuju da hrvatska službena politika zadrži što rezerviraniiji stav prema libijskoj krizi.

Robna razmjena

Gospodarstvenicima je to važno da bi se, bez obzira na ishod, kako u slučaju opstanka Gadafijeva režima, tako i u slučaju da njegovi predstavnici budu prisiljeni sjesti za pregovarački stol s pobunjenicima, mogli vratiti u Libiju i nastaviti milijunske poslove. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u 2010. robna razmjena između Hrvatska i Libije iznosila 61,2 milijuna dolara, od čega ogromni dio čini hrvatski izvoz (47,5 milijuna dolara). Libija je jedna od rijetkih zemalja s kojom Hrvatska bilježi suficit u robnoj razmjeni od 33,8 milijuna dolara.

Devet tvrtki

Na libijskom tržitu posluju Viadukt, Geofizika, Adria-mar, Montmontaža, Crosco, TVD sistem iz Zagreba, BCDE iz Splita, Diaput iz Gospića te Trade Air iz Velike Gorice. Neke od njih su nakon evakuacije radnika iz Libije u toj zemlji ostavile vrijednu opremu i strojeve.

Samo je Viadukt u Libiji ostavio građevinske strojeve vrijedne oko 30 milijuna eura, a ta je tvrtka na poluautocesti između Nadulta i Gadamesa izvodila posao vrijedan 130 milijuna eura.

Tvrtka Crosco je u Libiji radila za inozemne partnere na trima projektima čiju vrijednost ne žele javno iznosti. Adria Mar je prema tvrdnjima Mladena Šarića, predsjednika uprave, s libijskom ratnom mornaricom ugovorila gradnju 40-metarskih patrolnih brodova vrijednih 60 milijuna eura.

Hrvatske tvrtke vratile su se na libijsko tržište zahvaljujući prvenstveno angažmanu hrvatske gospodarske diplomacije u vrijeme bišeg predsjednika Stjepana Mesića. Mesić je u prvim danima prelijevanja pobune iz sjevernoafričkh država u Libiju izjavljivao kakao se nada da Gadafi neće ubijati libijske civile. No, odbio je našu molbu da prokomentira kakve bi posljedice za poziciju hrvaskih tvrki u Libiji imao mogući hrvatski vojni angažman u međunarondoj akciji pritv Gadafijevih snaga.

Embargo na izvoz oružja

Hrvatska kao članica UN-a dužna je poštivati embargo na izvoz oružja u tu zemlju i zamrznuti njezine račune. U provedbu prošlog tjedna donesene Rezuloucije Vijeća sigurnosti UN-a kojom je izglasana vojna intervencija zračnim udarima na Gadafijeve snage Hrvatska neće sudjelovati.

U toj bi intervenciji Hrvatska mogla sudjelovati kao članica NATO-a, a iz MORH-a smo dobili sljedeći dopis: “Procjenjujući moguće mjere odgovora na krizu u Libiji, može se zaključiti da oružane snage RH ne raspolažu u ovom trenutku sa snagama koje bi NATO eventualno trebao”.

Pozicija hrvatskih susjeda

Gadifijev režim u izuzetno je dobrim odnosima sa Srbijom. Prijateljstvo dviju zemalja učvršćeno je Gadafijevim izričitim odbijanjem priznanja državne neovisnosti Kosova. Gadafi naime Kosovo smatra američkom tvorevinom. Bosna i Hercegovina je u suprotnoj poziciji od Srbije jer je kao nestalna članica VS prošlog tjedna podržala Rezoluciju Vijeća sigurnosti kojom se odobrava vojna intervencija protv Gadafijeva režima. ( S. L.)