ZAGREB - Novi žestoki napad utjecajnog člana HDZ-a i parlamentarca Gorana Marića na Inu, odnos mađarski Mol, te intenziviranje rada saborskog istražnog povjerenstva o privatizaciji naše najveće naftne kompanije, izazvala je ozbiljnu zabrinutost u diplomatskim krugovima u Zagrebu, ali i među inozemnim investitorima u Hrvatskoj.
To se doživljava kao još jedan ‘neprijateljski akt’ protiv stranih ulagača.
Ugledni član diplomatskog zbora procjenjuje da ponovno unutar vladajuće stranke jačaju snage koje se u načelu protive ulasku stranog kapitala.
Nikome nije razumljivo niti objašnjivo to stalno proganjanje stranih investitora, pronalaženje stotine razloga kako bi se miniralo njihovo ulaganje, to neprestano optuživanje za kršenje zakona i dogovora kada, dugoročno gledano, najveću pomoć izlaska iz krize mogu pružiti upravo strane investicije.
Dozvole i rokovi
Vrhunac su optužbe da mađarski menadžeri rade na crno. Mađari su uložili u Inu milijarde kuna i teško je shvatiti da netko ne može upravljati i nadgledati kako se troši njegov uloženi novac. Svi, naime, znaju da je u Hrvatskoj gotovo nemoguće dobiti u razumnom roku dozvolu rada te da postoji stotine nepremostivih zakonskih prepreka. Pitajte bilo koju stranu tvrtku koliko su truda, vremena i muke morali uložiti da bi za svoje stručnjake osigurali dozvolu rada.
A posebno je neprihvatljivo da vlada nekom strancu proda svoju tvrtku, a onda njegovim stručnjacima ne dopušta da sudjeluju u upravljanju.
Otvaranje potrage za ilegalcima u MOL-u ujedno će, ponovno, nema sumnje, ohrabriti sve one koji se nikako ne mogu pomiriti s tim da je Ina u većinskom vlasništvu Mađara. Inače, u Ini radi manje od 50, a nikako stotine kako je to rečeno u Saboru.
Nervoza u kompaniji
One koji lojalno rade pogrdno se naziva Mađaronima. Optužuje ih se da pogoduju stranom kapitalu, da bi trebali braniti hrvatske, a ne mađarske interese.
Pri tomu nitko ne pita tko će braniti interese kompanije. Ina u slijedećih pet mjeseci planira otpustiti oko 1300 zaposlenih, što je samo prvi dio od oko 5000 ljudi kojih se planira riješiti u duljem periodu.
Da je to točno, potvrđuje iskazana namjera Uprave da se proda zgrade Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu. Ona će, naime, kada više od tisuću ljudi izađe iz radnog procesa postati suvišna. Već godinama se govori o tomu da se Ina mora napraviti ozbiljan zaokret u poslovanju te da je nužno da se oslobodi dijela zaposlenih jer je njihov broj neizdrživ i neracionalan.
Izvori bliski vrhu kompanije potvrdili su nam da slijedi hitna smjena trojice hrvatskih članova Uprave poput Tomislava Dragičevića, te Josipa Petrovića i Dubravka Tkalčića.
Oni ionako rade s ugovorima na određeno vrijeme. Praktički su honorarci na čelu najvažnije strateške energetske kompanije.
Jedan od razloga zašto je Vlada prodala Inu bila je i svijest da se u toj tvrtki moraju napraviti radikalni zahtjevi. Država to naprosto nije mogla provesti.
Bitka za nasljednike
No, dok smjena još nije obavljena, već je počela bitka za njihove nasljednike. Svaki od lobija ima svog kandidata, a među njima su Tomislav Thur, sada izvršni direktor za korporativne procese, Branko Radošević, bivši direktor Plinacroa, te Ante Todorić, direktor tvrtke kćeri STSI.
Ta je tvrtka izdavač tromjesečnika Novosti kojega je uređivala i tiskala tvrtka Fimimedia Nevenke Jurak, poznate iz afere namještanja poslova s državnim tvrtkama preko veza s bivšim premijerom.
Jadranka Kosor mogla bi se zbog mogućeg sukoba oko Ine naći u ozbiljnim problemima. Istrage oko privatizacije Ine nisu utvrdile nikakvo krašenje zakona pri sklapanju prvog i drugog privatizacijskog deala između Račanove i Sanaderove vlade niti ima, tvrde nezavisni pravni stručnjaci, ikakvog pravnog uporišta da se ti ugovori ponište.
Hrvatska strana može biti nezadovoljna potpisanim ugovorima, ali Vlada ih je potpisala i oni su, tvrde strani eksperti, u unutar pravnih okvira po kojima se sklapaju takvi međunarodni ugovori. Dodatni će problem biti reakcije EU, ali i Mađara ako Vlada pokuša revidirati neke odredbe ili pak cijeli ugovor.
Slučaj kompanije Ine u Bruxellesu se doživljava kao još jedan dokaz pravne nesigurnosti stranih investitora te ako Mol bude eventualno bude zatražio zaštitu, sasvim je izvjesno da će EU stati na stranu Mađara.
Ne uzrujavajmo Mađare, oni nam trebaju za EU
U diplomatskim kuloarima se tvrdi da za posjeta premijerke Jadranke Kosor Budimpešti hrvatska strana nije uopće spominjala probleme oko privatizacije INA-e, niti su se spominjali nekakvi nesporazumi oko upravljanja tom tvrtkom. To, procjenjuju u diplomatskim izvorima, potvrđuje da Zagrebu nije u interesu da iritira Budimpeštu niti da zaoštrava odnose s Mađarima. Stoga će, smatraju u Bruxellesu, premijerka Kosor zatražiti da se smire strasti i napetosti te da se omogući INA-i i Molu da normalno nastave s radom.
Mađarska će 1. siječnja preuzeti predsjedavanje Europskom Unijom. Upravo u tih šest mjeseci trebali bi završiti pregovori o zatvaranju svih poglavlja između Hrvatske i EU, nakon čega će se potpisivati prvi pristupni dokumenti. A to će, bez mađarske potpore, biti nemoguće izvesti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....