ZAGREB - Nakon što je lipanj sa svojim ćudljivim vremenom i ćudljivim odazivom turista na Jadran ulio strah u kosti turističkim radnicima, u srpnju je zavladao opći optimizam koji predvodi Damir Bajs, ministar koji posljednjih dana širi pozitivnu energiju i obilazi hotele po Jadranu.
Krivci vulkan i poplave
- U Hrvatsku je u prva tri srpanjska vikenda ušlo 450.000 turista više nego lani - rekao je jučer zadovoljno Bajs.
U Hrvatskoj turističkoj zajednici procjenjuju da će se, ako se nastavi uzlazni trend, pokriti predsezonski minus i na kraju sezone završiti s pozitivnom bilancom, barem na razini 2009. kada je zabilježeno više od 50 milijuna noćenja inozemnih turista. U HTZ-u “krivce” za podbačaj predsezone pronalaze, naravno, u svjetskoj krizi, ali i u prirodnim nepogodama kao što su erupcija islandskog vulkana i poplave u Europi.
U prvoj polovici 2010. u našoj je zemlji ostvareno oko 12,5 milijuna noćenja, što je četiri posto manje u odnosu na 2009. godinu. Zabilježeno je i više od 3 milijuna dolazaka, što je pad od 6 posto.
- Uskrs je ove godine bio dva tjedna ranije nego lani. Tu je i ‘nepovoljan’ raspored ferija te izrazito loše vrijeme. No, predsezona čini samo 20 posto prometa. Glavnina prometa ipak ‘otpada’ na ljeto - ocjenjuje Gordana Medved, prva osoba Turističke zajednice Kvarnera, regije koja ostvaruje čak petinu ukupnog hrvatskog turističkog prometa.
Minus na Kvarneru
Prof. dr. Dragan Magaš, šef Odjela turizma na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, procjenjuje da se sezona može spasiti, ali da će se itekako osjetiti ‘rupe’ iz predsezone.
- Pojedini dijelovi, poput Kvarnera, imali su minus i od 7 posto, što je jako puno. No, pokazatelji iz srpnja su dobri i može se naslutiti da će sezona završiti na razini prošle godine - kaže Magaš.
U prvih šest mjeseci na odmoru kod nas je boravilo najviše turista iz Njemačke, njih gotovo 430 tisuća. Slijede Slovenci, oko 320 tisuća, pa Austrijanci, Talijani i Francuzi.
Ove godine primjećuju se promjene u profilu turista. U prvih pola godine u Hrvatsku je stiglo čak 15 posto manje Čeha (118.000), 13 posto manje Mađara (59.000) i 11 posto manje Poljaka (89.700).
Najveći rast Španjolaca
- Riječ je o zemljama koje su, kao i naša, pogođene recesijom, pa se to odražava i na broj turista. Mislim da je to privremeno - kaže Magaš. U isto vrijeme povećao se broj ruskih turista za čak 20 posto, što Bajs pripisuje ukidanju viznog režima. U prvih šest mjeseci u Hrvatsku su ušla 43.264 ruska državljana, a ostvarili su 289.402 noćenja, pa se u tom segmentu bilježi povećanje od 25 posto.
Najveći je rast broja španjolskih turista, oko 29 posto, kojih je do lipnja u Hrvatsku ušlo 42.383, a ostvarili su 86.788 noćenja. I Slovenaca je ove godine šest posto više. U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatsku ih je ušlo 319.429, a ostvarili su čak 1,2 milijuna noćenja, što je povećanje od 8 posto.
U Dubrovniku hotelijeri i ugostitelji imaju pune ruke posla. Dubrovački hoteli s pet zvjezdica koji posluju pod okriljem grupacije Adriatic Luxury Hotels su vrlo dobro popunjeni, ističe Danijela Mihalić, glasnogovornica ALH.
Last minute rezervacije
- U srpnju bilježimo i očekujemo popunjenost od oko 80 posto, što je u odnosu na lani bolje za oko pet posto. I dalje je aktualan velik broj last minute rezervacija te značajan porast on line bookinga. U 2010. naši hoteli bilježe povećanje prihoda u odnosu na isto razdoblje lani, i to Excelsior 20 posto više, Bellevue 10 posto, dok je Hotel Dubrovnik Palace na razini prošle godine - kaže Danijela Mihalić.
Turisti su isti, ali sada paze na svaki euro
Posjet njemačkih turista, koji čine glavninu hrvatskog turističkog prometa, podbacio je u predsezoni, posebno u lipnju, no u prva tri vikenda srpnja situacija se počela popravljati. Selimir Ognjenović, direktor Riva Toursa, najvećeg operatera za njemačko tržište, pripisuje to Svjetskom prvenstvu u nogometu. Napominje da očekuje da će se broj turista do kraja sezone popeti na razinu prošle godine. Hrvatsku godišnje posjeti između 1,5 i 1,6 milijuna Nijemaca, a svaki njemački turist u prosjeku ostvari 10 noćenja, po čemu su vodeća skupina.
- Ovogodišnje Svjetsko prvenstvo se pretvorilo u općenacionalni party. Tisuće ljudi gledale su utakmice na trgovima njemačkih gradova. To je razlog odgađanja godišnjih odmora.
To dokazuju 30-kilometarske kolone na izlasku iz Münchena i Salzburga. Nijemci su krenuli prema jugu. Također, u pokrajini Baden-Württemberg školski praznici počinju sljedeći ponedjeljak, a škola još traje i u Bayernu. U Hrvatsku dolazi najviše gostiju upravo iz tih dijelova. Prava ‘istina o Nijemcima’ vidjet će se u sljedeća dva vikenda, a ja se nadam i vjerujem da ćemo dostići prošlogodišnju razinu - kaže Ognjenović. Što se općeg stanja u turizmu tiče, Ognjenović ističe da su se ljudi zbog svjetskih okolnosti počeli drugačije ponašati prema novcu nego prije tri godine. - Svi smo shvatili da je teže doći do novca, pa tako i turisti. To su ti isti gosti koji su dolazili i prije, samo su sada mnogo oprezniji s novcem. Zbog toga, treba se potruditi doslovno za svaki euro - kaže Ognjenović.
Slovenci, Austrijanci i Česi: Jadran među 3 top-odredišta
Hrvatska spada među popularnija turistička odredišta Europljana, potvrdilo je istraživanje Eurobarometra. Naime, odmor u Hrvatskoj ove je godine planiralo 2,6 posto europskih turista, što nas svrstava na sedmo mjesto najpopularnijih destinacija.
Hrvatska je posebno zanimljiva Slovencima, Mađarima, Česima, Slovacima, Poljacima i Austrijancima, ali i Norvežanima. Naime, u tim se zemljama, prema istraživanju Eurostata, Hrvatska uvrstila među tri najvažnija turistička odredišta u 2010. Štoviše, u Sloveniji hrvatski dio Jadrana tradicionalno zauzima prvo mjesto jer je 30 posto Slovenaca najavilo da će se (i) ove godine odmarati u Hrvatskoj. U praksi, svaki drugi Slovenac dolazi na odmor u Hrvatsku. Osim sunca i mora, naši su aduti blizina glavnih tržišta s kojih nam stižu turisti te mreža autocesta. U prilog nam ide i velik broj nacionalnih parkova te niz lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a.
No, hrvatski je problem bio i ostao, upozoravaju i sami turisti, što kod nas novac često nemaju gdje potrošiti. U korist nam ne ide ni kriza jer su turisti oprezniji u potrošnji. Zbog toga se ne treba čuditi upozorenjima hotelijera da će velik uspjeh biti ako ove godine ostvarimo promet kakav smo ostvarili lani - oko 6,3 milijarde eura, čemu još valja pribrojiti i milijardu eura koje ostave domaći turisti. ( A. Milovan)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....