U Tovarniku i Trilju grade se centri za izbjegle

Hoće li Hrvatska otvoriti granice i solidarno prigrliti ljude s Bliskog istoka bez fige u džepu ili nas očekuje kaos?, ključno je pitanje u Hrvatskoj nakon što su svijet obišle slike izbjeglica iz Sirije.

Uz uvjeravanja Vlade da Hrvatska poduzima sve što treba za prihvat izbjeglica i ublažavanje humanitarnog kolapsa, valja znati, upozoravaju u Vladi, da je Sabor prihvatio imigracijsku strategiju.

Dobili 120 milijuna eura

Dio imigracijske politike Hrvatske kao članice EU je gradnja tranzitnog centra u Trilju i Tovarniku koja upravo traje. To je obveza Hrvatske za Schengen i financira se iz Schengen facility fonda. Još u srpnju 2013. na račun Hrvatske sjelo je 120 milijuna eura za jačanje kapaciteta granične policije koje se Hrvatska obvezala potrošiti do srpnja 2016. U tom projektu troškovi Hrvatske iznose 30 milijuna, koliko iznosi PDV. Gradnja centra u Trilju stajat će 25 milijuna kuna, a onog u Tovarniku procjenjuje se na 15 milijuna kuna. I jedan i drugi imaju kratke rokove za dovršenje; Trilj bi trebalo završiti u siječnju 2016., Tovarnik do kraja godine.

Ne prijeti nam kaos

“Nema smisla da stvaramo izvanredno stanje. Nema razloga za strah da bi Hrvatsku zapljusnuo nekontroliran val imigranata i kaos kakav se dogodio u Makedoniji i Grčkoj. MUP u ovom trenutku potpuno nadzire situaciju. Sve MUP-ove organizacijske jedinice su na najvišem stupnju pripravnosti. Sustav za prihvat izbjeglica je spreman i odmah može biti aktiviran”, odgovorili su jučer iz Vlade.

Očekuje se da bi se izbjeglice, kojima je ionako krajnje odredište Schengen, slile na hrvatsku granicu kad Mađarska završi gradnju zida na granici sa Srbijom. Procjenjuje se da je najmanja vjerojatnost da u Hrvatsku stignu riječnim putem, preko Dunava, puno je realnija zona dolaska tzv. zelena granica u istočnoj Slavoniji. Suprotno krizi u Makedoniji, broj ulazaka imigranata u Hrvatskoj je u padu; od siječnja do srpnja 2014. evidentirano je 516 nezakonitih ulazaka u RH, a ove godine u istom razdoblju 118. U većina stranaka deklarativno će reći da Hrvatska ima obavezu dati svoj doprinos u krizi. No, nema konsenzusa kako i koliko.