HOĆE LI OSLOBAĐANJE HDZ-A BITI IZNIMKA

‘Vrhovni sud ima istu praksu za kontinuitet kaznenih djela’

Postoji samo manji broj ranije nedopuštenih štetnih aktivnosti koji više nije inkriminiran, tvrdi Damir Kos
 Damjan Tadić/CROPIX

Nakon objave da je Vrhovni sud prije godinu dana donio odluku koja bi se možda mogla reflektirati na presudu za najveću korupcijsku aferu u Hrvatskoj - Fimi-Mediju i odgovornost HDZ-a kao političke stranke za korupciju - nije bilo pravnika koji bi javno iznio sud o ovome slučaju. Izvlačenje novca preko Fimi-Medije i HDZ-ov crni fond datiraju još od konca 2003. i trajali su do sredine 2009. godine. Dakle, kada su ta djela već počinjena, a sumnjiv novac već potrošen (samo još nitko nije znao da takav kriminal uopće postoji), krenulo se u izmjenu Kaznenog zakona. Najvažnije su bile promjene u odnosu na gospodarski kriminal jer smo imali norme koje su se vukle iz socijalizma i nisu odgovarale realnom životu.

Suprotstavljene struje

Neke je zakonske članke naprosto trebalo izbrisati i umjesto njih napisati nove. Kako se na počinitelje uvijek primjenjuje blaži zakon, glavno pitanje je bilo kako osigurati kontinuitet kaznenih djela. Rješenje se našlo u propisivanju dvaju novih članaka, a novo djelo zloupotrebe povjerenja u gospodarskom poslovanju trebalo je pokriti četiri ukinuta članka Kaznenog zakona.

Tijekom izrade novoga Kaznenog zakona na temu kontinuiteta vodio se niz stručnih rasprava, ukrštavala su se različita mišljenja. Zakon je donesen 2011., a 2013. je stupio na snagu. Čim su suci dobili u ruke novi propis, reagirao je zagrebački sudac Ivan Turudić tvrdeći da će biti loših presuda jer suci nisu prošli edukaciju. - Imali smo jedan seminar u Opatiji na kojem nikad nije bilo manje sudaca te se samo jedna tema bavila kontinuitetom starog i novog Kaznenog zakona, a sve je proteklo u svađi dviju suprotstavljenih struja u akademskoj zajednici - izjavio je Turudić prije dvije godine. Tadašnji glasnogovornik Vrhovnog suda, sudac Dražen Tripalo, tada je ustvrdio da su nužna daljnja usavršavanja sudaca, ali je pobrojao nešto više skupova i radionica na kojima se raspravljalo spomenuto pitanje.

Pravni procjep

- Teza o tome da nije bilo edukacija je pogrešna. Edukacije su se provodile, a druga je stvar što se suci nisu na njih osobito odazivali smatrajući da im nisu potrebne - kaže danas Damir Kos, sudac Vrhovnog suda. Na naše pitanje postoji li po pitanju kontinuiteta kaznenih djela u odnosu na gospodarski kriminal jedinstvena praksa Vrhovnog suda, odgovara da postoji. Po njemu je Vrhovni sud kroz više slučajeva zauzeo stav da ima kontinuiteta kaznenih djela i tu nema prijepora među samim sucima. - Postoji tek manji broj ranije nedopuštenih štetnih aktivnosti koji više nije inkriminiran - kaže Kos koji, kao ni svi drugi pravnici s kojima smo pokušali dokučiti hoće li se osuđujuća presuda protiv HDZ-a naći u pravnom procjepu, nije želio procjenjivati spada li slučaj HDZ-a u iznimke o kontinuitetu.

Novi zakon

U vrijeme kada se pisao novi zakon, jedan od članova radne skupine bio je i tadašnji prvi zamjenik glavnog državnog odvjetnika, Dragan Novosel. On je bio vrlo skeptičan prema usvojenom rješenju i upozoravao je da će biti slučajeva da se počinitelji kaznenih djela izvuku od odgovornosti zbog promjene propisa. Novosel je dostavio svoj prijedlog zakonskog rješenja, ali ga radna skupina nije prihvatila. Novosel nam je potvrdio da je imao drugačiji stav od onoga koji je prevladao, no ni on nije želio ocjenjivati kako će se novi Kazneni zakon u odnosu na problem kontinuiteta reflektirati na Fimi-Mediju i odgovornost HDZ-a kao pravne osobe za korupciju.

Bošnjakovićeva skupina

Inače, radnu skupinu za izmjene Kaznenog zakona koji je u primjeni od 2013. formirao je bivši HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Za šeficu radne skupine bila je imenovana prof. Ksenija Turković (u međuvremenu je postala sutkinja Europskog suda za ljudska prava), a članovi su bili prof. Petar Novoselec (sada je profesor u mirovini), prof Igor Bojanić (u međuvremenu je osuđen za primanje mita od studenata), prof. Velinka Grozdanić, te prof. Anita Kurtović. Osim profesora koji su imali glavnu riječ, od praktičara su u radnoj skupini bili suci Vrhovnog suda Marin Mrčela i Dražen Tripalo, Dragan Novosel iz DORH-a te predsjednik Županijskog suda u Puli Iztok Krbec. Uz njih je bilo još nekoliko službenika iz tri ministarstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 09:26