HITAN SASTANAK U BRUXELLESU

EU: ‘Umjesto Južnog toka LNG koridor od Hrvatske do Poljske’

Hrvatska, Austrija, Bugarska, Grčka, Rumunjska, Italija i Slovenija zatražile su što bržu gradnju LNG-a na Krku. Suzdržana je bila jedino Mađarska
 CROPIX

Nakon što je Vladimir Putin objavio da se plinovod Južni tok neće graditi, članice Europske unije počele su ozbiljno razmatrati druge koridore za dobavu plina u Europu. U tim je planovima jedna od najvažnijih točaka LNG terminal na Krku i plinovod koji bi spajao LNG terminal na Baltiku u Poljskoj s onim na Krku.

Riječ je o jadransko-baltičkom koridoru kojim bi se omogućila doprema plina mimo Rusije. Europska komisija ovih je dana upravo to nominarala kao jedan od najvažnijih energetskih projekata, čijom bi se gradnjom izbjegla ovisnost o ruskom plinu. Sjeverno-južni plinski koridor, što je službeni naziv, protezao bi se od LNG terminala Swinoujscie u Poljskoj preko Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije te završio na Krku u Hrvatskoj. Vrijednost projekta je 4,2 milijarde eura, a od 2015. do 2017. bila bi uložena 1,1 milijarda eura. Hrvatska i Poljska još su prije dvije godine dogovorile suradnju na tom projektu.

Podrška SAD-a

U rujnu 2012. čelnici hrvatskog i poljskog operatora plinskog transportnog sustava, tvrtki Plinacro i Gaz System, potpisali su deklaraciju o suradnji na uspostavi toga koridora, i to povezivanjem poljskog LNG terminala i budućeg LNG terminala na otoku Krku. Spajanje dvaju terminala trebalo bi omogućiti diverzifikaciju dobave plina te njegovu nižu dobavnu cijenu.

Gradnju koridora snažno podržavaju i Sjedinjene Američke Države. Predsjednik Barack Obama prije nekoliko mjeseci jasno je rekao kako se Rusiju mora zaustaviti u širenju energetskih investicija na granici koja se proteže od Baltičkog do Jadranskog mora. Zajedno s tim projektom članice EU od Europske komisije traže intenziviranje projekta LNG terminala na Krku. U utorak su se u Bruxellesu s potpredsjednikom Europske komisije za energetsku uniju sastali predstavnici Hrvatske, Austrije, Bugarske, Grčke, Italije, Rumunjske i Slovenije te od njega zatražili da stupi u kontakt s Rusijom i razjasni situaciju oko Južnog toka. U zajedničkoj izjavi traže provedbu najvažnijih regionalnih projekata, LNG terminala s odgovorajućim plinovodima te spajanje na Južni koridor i Jadransko-jonski plinovod. Dogovoreno je i osnivanje radne skupine koja će koordinirati napore u razvijanju i provedbi prekograničnih projekata. Radna skupina napravit će akcijski plan za integriranje plinskih tržišta i interkonekciju u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Plan bi trebao biti prihvaćen u veljači ili ožujku sljedeće godine.

Projekt LNG terminala na Krku u fazi je izrade tehničke dokumentacije i modela financiranja gradnje. Europska komisija nedavno je odobrila pet milijuna eura za te troškove. Projekt je naglo dobio na važnosti nakon eskalacije krize u Ukrajini te ruskog odustajanja od gradnje plinovoda Južni tok. U skladu s idejnim projektom, maksimalni kapacitet terminala bio bi šest milijardi kubnih metara plina godišnje.

Sporedni krakovi

Ovisno o zakupljenim količinama plina, moguća je nadogradnja terminala. Procijenjena vrijednost terminala je oko 630 milijuna eura. Sama gradnja od trenutka ishođenja građevinske dozvole trajala bi između dvije i četiri godine. U europskim planovima njegovo se puštanje u rad očekuje 2019. Uz terminal, morat će se sagraditi i dodatna infrastruktura.

Riječ je o evakuacijskom plinovodu prema Sloveniji te dogradnji sustava od Omišlja do Slavonskog Broda, odakle ima dovoljno kapaciteta plinovoda prema Mađarskoj. Naši sugovornici tvrde kako bi se plin mogao dopremati iz bilo kojeg dijela svijeta i ne bi morao biti ograničen na samo jednog dobavljača. Ako bi neki od dobavljača želio imati “ekskluzivu”, odobrenje bi morao dobiti od Europske komisije, a tada bi Vlada, primjerice, mogla uvjetovati da taj dobavljač bude i strateški ulagač u LNG terminal.

Zaboravljeni projekt sad je strateški

1993. - istraženo devet potencijalnih lokacija za LNG terminal i odlučeno je da je ona na Krku kraj Omišlja najbolja

1995. - najavljeno donošenje konačne odluke o izgradnji terminala. Nakon toga se pet godina ništa ne događa

2000. - EU svojim članicama nalaže da izbjegavaju stratešku ovisnost o ruskom plinu, čime terminal ponovno postaje aktualan

2003. - predstavnici tvrtke Katar gas dolaze u Omišalj na pregovore o izgradnji terminala. Veliko protivljenje javnosti ovom projektu, napose “zelenih” udruga

2006. - primorsko-goranski župan Zlatko Komadina protivi se izgradnji terminala i premijeru Sanaderu poručuje da traži novu lokaciju. Vlada inzistira na Krku

2007. - osnovana tvrtka Adria LNG, čiji su članovi energetske kompanije E.ON Ruhrgas, Total, OMV i Geoplin

2010. - HEP i Plinacro osnivaju tvrtku LNG Hrvatska koja u ime države upravlja cjelokupnim projektom

2013. - Europska komisija terminal na Krku stavlja na listu ključnih energetskih projekata Europske unije

2014. - EK odobrava pet milijuna eura za izradu tehničke dokumentacije. Rok za izgradnju je 2019. godina

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 09:37