Definitivna odluka o tome kako ćemo glasati na izborima 2015. za dva tjedna

Sve je izvjesnije da referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva neće biti, no izborni zakon bi ipak mogao biti promijenjen. Nakon što su u saborskoj proceduri već neko vrijeme tri oporbena prijedloga izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor kojima se traži uvođenje preferencijalnog glasovanja, dakle mogućnosti da birači osim za listu svoj glas daju i nekom od kandidata s iste liste, i vladajuća koalicija spremna je na takve promjene izbornog sustava.

Prekasno za ovu godinu

Predsjednik Vlade i SDP-a Zoran Milanović preksinoć je javno potvrdio da njegova stranka namjerava preferencijalno glasovanje uvesti i na izborima za parlament, i to već od idućih izbora, pa je donošenje promjena najavio za iduća dva mjeseca s obzirom na to da bi nakon toga ionako bilo prekasno jer se izborna pravila ne smiju mijenjati najmanje godinu dana prije roka za redovne izbore. Očekuje da će u tome imati podšku HDZ-a iako je od predsjednika najveće oporbene stranke Tomislava Karamarka već stigla odbijenica: “Nismo ni za kakve promjene godinu dana prije izbora”.

I sam Milanović je do prije par dana otklanjao mogućnost izmjena izbornih pravila objašnjavajući da Hrvatska ima važnijih problema, no čini se da su ga inicijativa Željke Markić i oko 360 tisuća građana koji su je podržali natjerali na promjenu mišljenja.

- Sada kad nema pritiska, mogu reći da protiv preferencijalnog glasovanja nemam ništa. Imamo ga na europskim izborima, prebacit ćemo ga na izbore za Sabor, i to je to - rekao je Milanović.

Nezavisni zastupnici

To znači da i SDP namjerava predložiti da se za izbor zastupnika u Sabor ugradi isti model preferencijalnog glasovanja kao i za europske izbore - da birači u 10 izbornih jedinica mogu zaokružiti i ime jednog kandidata s liste, a on bi prošao ako osvoji najmanje 10 posto glasova od glasova koje je osvojila njegova lista. Isti prijedlog dali su i Čačićevi reformisti, odnosno saborska zastupnica njegove stranke Natalija Martinčević.

Zajednički prijedlog Jadranke Kosor, Josipa Kregara te SDP-ovca Gvozdena Flege predviđa pak da birači mogu preferencijalni glas dati ne samo jednom nego do tri kandidata s jedne liste, a morali bi osvojiti barem 5 posto glasova liste, a ne 10. Šire izmjene predložili su i Laburisti koji, uz preferencijalno glasovanje za do 3 kandidata u Hrvatskoj, a jednog u dijaspori, traže i zabranu načelnicima i gradonačelnicima da budu i saborski zastupnici.

O svim prijedlozima za izmjene izbornog zakona u idućih tjedan, dva bi, prema najavama njegova predsjednika Peđe Grbina, trebao raspravljati saborski Odbor za Ustav. Grbin smatra da upravo Odbor treba biti mjesto za početak razgovora o uvođenju preferencijalnog glasovanja i mjesto na kojem će se o tome pokušati postići široki konsenzus.

Traži se konsenzus

- Ako se uspijemo dogovoriti, onda bismo izmjene donijeli do kraja godine iako je krajnji rok do sredine veljače. Za zakon nam treba 76 ruku, što imamo, ali nećemo promjene uvoditi na silu - poručio je Grbin.

Isto je dan ranije najavio i sam Milanović.

- Svaka bitnija izmjena moguća je samo u dogovoru i u konsenzusu s oporbom - rekao je Milanović. No, niti moguće izmjene izbornog zakonodavstva neće dovesti do toga da za isti stol sjednu šef Vlade i šef HDZ-a.

- Neću razgovarati s Karamarkom, nema potrebe da o tome razgovaramo jer suglasnost HDZ-a je očita, oni se slažu s tom promjenom. Naša koalicija ima većinu za promjenu zakona, ali HDZ je rekao da oni nemaju nikakav problem s tim da se preferencijalni sustav glasovanja kakav postoji na izborima za Parlament EU primjenjuje na izborima za Sabor. Nadam se da se o tome neće previše razgovarati - smatra Milanović. Čak i bez HDZ-a vladajući mogu usvojiti izmjene zakona, ali Milanović želi i njihovu podršku. No, od Karamarka je već stiglo protivljenje izmjenama.

- Mi nismo za promjenu tih odredbi zakona u razdoblju godinu dana do izbora. Preferencijalno glasovanje promovirao je upravo HDZ pa su hrvatski građani prema tom modelu već dva puta glasovali na izborima za Europski parlament. Ali godinu dana prije izbora nije mudro mijenjati izborni zakon - poručio je predsjednik HDZ-a koji je vladajućma i Milanoviću odmah dao do znanja da je HDZ-u prioritet povećanje broja zastupnika iz dijaspore.

Izmjena nakon izbora

- HDZ priprema cjelovitu izmjenu izbornog zakona, a za nas je ipak prioritet kod tih izmjena neravnopravni položaj naših građana koji žive izvan Hrvatske. Kada to promijenimo, možemo razgovarati o svemu drugome - izjavio je Karamarko i tako jasno dao do znanja da bi vladajuće podržali samo ako su spremni trgovati oko dijaspore.

Za tjedan, dva na sjednici Odbora za Ustav bit će jasno hoće li građani već na idućim izborima moći birati barem jednog zastupnika po imenu i prezimenu.