‘Previše ljudi vam napušta studij, a pola njih ne radi posao za koji su školovani’

Iako je Europska komisija u izvještaju objavljenom prije tri dana pohvalila mjere Hrvatske za smanjenje deficita, poglavlje vezano uz obrazovanje i znanost dobilo je deset ozbiljnih kritika.

Očekivano, prva se odnosi na rezultate naših 15-godišnjaka u PISA istraživanju koji su značajno ispod prosjeka EU-a, posebice u matematici. Brine ih što udio učenika s lošim rezultatima iznosi 30 posto, a iznenađuju ih razlike između spolova u testovima čitalačkih sposobnosti. Naime, 27 posto učenika u čitanju postiže loše rezultate, naspram 9,5 posto učenica, a takve razlike nisu primjećene u drugim državama.

U izvještaju se problematizira činjenica što se nešto manje od polovice osoba sa završenim strukovnim obrazovanjem ne bavi poslom koji odgovara njihovu zanimanju. (Naknadno spominju raspon od 29 do 54 posto mladih koji su zaposleni na radnom mjestu koje ne odgovara njihovu zanimanju).

Tržište rada

Činjenica da se sve više studenata opredijeljuje za diplomske studije za EK stručnjake predstavlja “prikrivenu činjenicu da mladima možda nedostaje vještina ili motivacija za ulazak na tržište rada”.

Drugim riječima, radije dulje studiraju nego da se osude na budućnost - imam diplomu, nemam posao. Primjećuju i kako na društvenim i humanističim znanostima studira oko 60 posto studenata, dok se broj diplomaca na studijima tehničkih i medicinskih znanosti i dalje smanjuje.

“Stope diplomaca koji su nedavno stekli diplomu znatno su manje nego u EU. Iako se povećao broj studenata upisanih na fakultet i broj stečenih diploma stabilizirao se od 2010., iznimno su visoke stope napuštanja školovanja”, navode.

Stanovništvo Hrvatske dobilo je kritiku jer bilježi lošije rezultate u pogledu digitalnih vještina u odnosu na prosjek EU-a. Dobre ili odlične internetske vještine ima 37 posto Hrvata, a europski je prosjek 46 posto. I udio stanovništva s dobrim ili odličnim računalnim vještinama ispod je prosjeka EU-a: 44 posto u usporedbi s 51 posto.

Obrazovanje starijih

Sudjelovanje odraslih u obrazovanju jedno je od najnižih u EU, upozorava se u izvještaju. Naime, samo 2,6 posto odraslih Hrvata sudjeluje u dodatnom obrazovanju u usporedbi s prosjekom EU-a od 10,7 posto.

“Uvedeni su poticaji poslodavcima u obliku poreznih olakšica u iznosu do 50 posto za troškove obrazovanja i osposobljavanja odraslih (70 posto u slučaju malih i srednjih poduzeća). No, poduzeća ih koriste u maloj mjeri”, ocjena je EK, uz opasku kako je moguće da je to dijelom zbog neinformiranosti poslodavaca, a dijelom zbog složenosti administrativnih postupka. Podsjećaju da je upravo cjeloživotno obrazovanje jedno od temelja nove strategije obrazovanja.

Packa resoru ministra Željka Jovanovića jest i ta što je provedba reformi u nekoliko sektora obrazovnog sustava odgođena, a riječ je o ključnim reformama koje bi trebale poboljšati obrazovne rezultate i uskladiti ih s potrebama tržišta rada.

Inertnost sustava

- Na radni dokument EK ne gledam na način da sam dobio packe. Svom poslu pristupam odgovorno i sustavno. Nisam od onih koji će reforme u obrazovanju provoditi preko noći, bez prethodnih analiza, samo kako bih zadobio simpatije javnosti, izjavio je ministar Željko Jovanović.

Dodaje kako je Vlada obrazovanju i znanosti odlučila pristupiti - strateški.

“U dinamici uvođenja reformi treba voditi računa i o otporima i inertnosti sustava, kao i o niskom apsorpcijskom kapacitetu ustanova i nekih od dionika sustava za promjene”, napominje ministar.

U svome je mandatu, kaže, uveo 25 novih strukovnih kurikuluma koji odgovaraju potrebama tržišta rada. Najavljuje da će iz europskih fondova i državnog proračuna u iduće četiri godine u infrastrukturu visokog obrazovanja biti uloženo više od 1,3 milijarde kuna.

Porazne rezultate PISA istraživanja smatra pak rezultatom ranijih dugoročnih politika.