SDP-OV ZASTUPNIK U SABORU

Igor Dragovan: Ustavni je sud kalkulirao s referendumom o braku

SDP je poštovao volju većine iako se s njom ne slaže, mi nismo HDZ i ne mijenjamo stavove kad smo na vlasti
 Goran Mehkek/CROPIX

Zašto Sabor nije tražio od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja o braku, odnosno zašto SDP nije podržao takav prijedlog?

- SDP i vladajuću većinu najprije se optuživalo da žele opstruirati demokratski izraženu volju više od 740.000 građana koji su svojim potpisima podržali inicijativu za promjenu Ustava. U proceduri za raspisivanje referenduma napravili smo sve po zakonu da bismo poštovali volju tih građana iako se kao parlamentarna većina uopće ne slažemo s njihovim zahtjevom. Jednako smo odgovorni kad smo u opoziciji i kad smo na vlasti. Ne može se zagovarati referendum kad si u opoziciji, a opstruirati kad si na vlasti. Prema zakonu, Sabor može, ali nije obvezan tražiti mišljenje Ustavnog suda.

Poštujemo volju građana

Ali pitanje o braku toliko je sporno da se morala tražiti ocjena njegove ustavnosti.

- Ustavni se sud očitovao na prijedlog odluke o raspisivanju referenduma koju je donio samo jedan saborski odbor, a ne Sabor. A ta je odluka sadržavala i referendumsko pitanje, o kojemu se Ustavni sud uopće nije očitovao. Prema tome, Ustavni je sud apsolutno imao mogućnost, da je to želio, ocijeniti ustavnost cijele odluke o raspisivanju referenduma, a ne samo dio odluke. Dirali su u materiju i mogli su reći što misle i o referendumskom pitanju. Ali očito je Ustavni sud kalkulirao.

Pa i dio SDP-ovih zastupnika, uključujući predsjednika Sabora Josipa Leku, predlagao je da se referendumsko pitanje pošalje Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti. Autoritet šefa Sabora nije bio dovoljan?

Neslaganje s HNS-om

- To samo pokazuje da smo otvorena i demokratska stranka u kojoj ljudi imaju pravo na svoje mišljenje i mogu ga javno reći, ali svi poštuju odluku većine. Imali smo drugačiju odluku većine. Poštujem demokratsko pravo svakoga na drugačije mišljenje, pa i naših koalicijskih partnera iz HNS-a, jedino što su nam mogli reći da neće glasati za raspisivanje referenduma jer je zajednička odluka bila da se mora poštovati volja onih građana koji su potpisali zahtjev za referendum.

HNS vas je izigrao, niste znali da će glasati protiv raspisivanja referenduma?

- Nismo se složili u proceduri. Ali bili smo svi skupa svjesni da referendum moramo raspisati jer je zatražen kroz legalnu proceduru koju moramo poštovati. Nismo mogli ignorirati tu činjenicu jer mi nismo HDZ, koji se na jedan način ponaša kad je na vlasti, a na drugi način kad je u opoziciji.

Nije prvi put da sumnjate u namjere i odluke ustavnih sudaca.

- Ustavni sud je institucija hrvatske države i nemam namjeru politički polemizirati s ustavnim sucima. Podsjećam samo da smo imali situaciju s referendumom kad je prikupljeno oko 800.000 potpisa protiv promjene Zakona o radu. Tada je HDZ-ova vlast u suradnji s Ustavnim sudom zaključila da nema temelja za raspisivanje referenduma jer je taj zakon povučen iz procedure.

Dakle, Ustavni sud se složio da treba ignorirati zahtjev 800.000 građana. Sada nije bilo nikakvog razloga za prikupljanje potpisa i za referendum jer nitko nije mijenjao nikakav zakon niti je predlagao novi zakon kojim bi se uvodili istospolni brakovi. Pa ipak, za Ustavni sud to nije bio problem, da dopusti referendum. To je iskustvo koje dovoljno govori.

Ako većina građana prihvati ustavnu definiciju braka kao zajednice žene i muškarca, dio građana uskoro će biti diskriminiran. Kako ćete štititi prava tih građana?

- Apsolutno sve što je u našoj moći. Upravo je u javnoj raspravi Zakon o životnom partnerstvu kojim će se regulirati istospolna zajednica i njihova prava. To je naše obećanje i naša obveza koju ćemo ispuniti. Kao što ćemo štititi i prava svih drugih manjina jer u to vjerujemo. Bez obzira na to je li riječ o nacionalnim, vjerskim ili spolnim manjinama.

Dvotrećinska većina

Što ćete učiniti da se ne ponovi referendumkojim se ugrožavaju prava manjine?

- Traje postupak izmjene Ustava tijekom kojega vladajuća većina predlaže da se riješe neke traume iz prošlosti, pa predlažemo ukidanje zastare za teška ubojstva.

U razgovoru s partnerima u Saboru nastojimo osigurati dvtrećinsku većinu koja će podržati i reguliranje referendumskih pravila. Smatramo da treba postaviti granicu od barem 40 posto izlaznosti građana da bi referendum bio valjan. Jer ne može 20 ljudi donositi odluke na referendumu kojim se mijenja Ustav ili nekoj od manjina uskraćuju prava. Stoga predlažemo i da se propišu područja koja ne mogu biti tema referenduma, a to su svakako ljudska i manjinska prava.

Imate li potrebnu dvotrećinsku većinu za te ustavne promjene ?

- Možemo imati potrebnu dvotrećinsku većinu i bez HDZ-a, iako i HDZ može podržati ustavne promjene jer sudjeluje u radnoj skupini koja ih priprema. I bez HDZ-a imati dovoljno ruku za promjenu Ustava.

Već je počelo prikupljanje potpisa za referendum protiv dvojezičnosti, odnosno protiv ćirilice. Hoće ta inicijativa stići u proceduru prije izmijene Ustava?

- Apsolutno nema nikakve šanse da se dogodi referendum o ćirilici jer bi to bilo diranje u manjinska prava i rušenje najviših demokratskih standarda, unijetih u Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina za koji su, podsjećam, 2002. glasali i skoro svi HDZ-ovi zastupnici. Većina njih i danas sjedi u Saboru. Kao što dio HDZ-ovih vijećnika koji je 2009. izglasao Statut s dvojezičnim pločama i danas sjedi u vukovarskom Gradskom vijeću i diže ruku za potpuno drugačiji Statut. Iza tog referenduma, koji bi ograničio prava svih manjina u zemlji, stoji HDZ. HDZ bi suspendirao Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji se ne tiče samo srpske već svih manjina u Hrvatskoj...

Imate dokaze da HDZ stoji iza referenduma o ćirilici?

- Stožer za obranu Vukovara išao je prije samo pola godine u političku utakmicu u Vukovaru, javno je podržao HDZ na lokalnim izborima i izgubio ih je zajedno s HDZ-om. Sada traže druge modele da bi se uključili u političku utakmicu, i to preko HDZ-a. Pokazalo se to i u ponedjeljak u Vukovaru. Tamo su doista bile dvije Hrvatske, ali ne vukovarska Hrvatska i nevukovarska Hrvatska, nego Hrvatska u kojoj se poštuju zakoni, različitost, tolarancija, žrtve Domovinskog rata, te Hrvatska koja je spremna sve to pregaziti za ostvarenje svojih političkih ciljeva nedemokratskim sredstvima, koja će izmanipulirati ljude i podijeliti ih kao što su to radili prije 12 godina na splitskoj Rivi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 07:07