Referendum o ćirilici. Prema kojem Ustavu?

Diljem Hrvatske Stožer za obranu hrvatskog Vukovara počeo je prikupljati potpise za raspisivanje referenduma o izmjeni 12. članka Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Do 1. prosinca pokušat će prikupiti 10 posto potpisa od ukupnog broja birača u Hrvatskoj. Uspiju li, tražit će od Sabora raspisivanje referenduma o promjeni postojeće odredbe, prema kojoj pripadnici nacionalne manjine stječu pravo na službenu upotrebu manjinskog jezika i pisma u lokalnoj sredini u kojoj čine više od trećine stanovništva, u odredbu da to pravo mogu steći tek kad njihov udio u broju stanovnika u lokalnoj zajednici premaši 50 posto. Ovaj referendum kolokvijalno je nazvan “referendum o ćirilici” jer je očiti (ali ne i jedini) njegov cilj onemogućiti upotrebu ćiriličnog pisma u RH.

Ciljani datumi

Kako doznajemo, u Stožeru računaju da će najviše potpisa prikupiti 18. studenoga u Vukovaru, na Dan sjećanja na žrtvu toga grada, te 1. prosinca, na dan održavanja referenduma o braku kada će u blizini birališta postaviti štandove za potpise. Referendum o ćirilici održava se u jeku pete promjene Ustava koja bi, uz ostalo, trebala rezultirati ugrađivanjem u Ustav odredbe o nedopuštenosti referenduma koji mogu dovesti do ograničenja ili smanjenja postojećih ljudskih prava. Aktualnim ustavnim promjenama Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina trebao bi dobiti snagu ustavnog zakona, što bi značilo da se prava zajamčena tim zakonom smatraju ustavnim pravima, što sada nije slučaj. Naime, taj zakon, iako u nazivu ima atribut ustavni, sada nema snagu ustavnog, već organskog zakona. Ustavne promjene koje saborska skupina priprema, trebale bi biti izglasane u prvoj polovini prosinca, a izmijenjeni Ustav na snagu bi stupio 1. siječnja 2014. godine.

Hoće li se na referendum o promjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ako se za njega prikupi potreban broj potpisa, primijeniti postojeći ili izmijenjeni Ustav, pitali smo šefa saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđu Grbina. - To ovisi o prijelaznim i završnim odredbama ustavnih promjena koje pripremamo. Suzdržao bih se od komentara dok ne vidim formulaciju referendumskog pitanja - rekao je Grbin.

Katedra u Zagrebu

Ustavni stručnjaci, međutim, upozoravaju da iz postojećih propisa nije jasno što se točno smatra početkom referendumskog procesa u slučajevima kad njegovo održavanje iniciraju građani. Nejasno je počinje li referendumski proces na dan kad počne prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma, u trenutku kad inicijatori referenduma Saboru predaju potpise ili u trenutku kad Sabor donese odluku o njegovu održavanju.

Docent na Katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, Đorđe Gardašević, ovako razmišlja: - U slučaju prikupljanja dovoljnog broja potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u smislu izmjene članka 12. toga zakona, treba voditi računa o dvije stvari.

Retroaktivnost

Prvo, u tom bi se slučaju radilo o tzv. zakonodavnom referendumu čija posljedica bi bila donošenje zakona. Budući da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, po eksplicitnoj odredbi članka 15. stavka 2 Ustava, ima pravni status organskog zakona, njegove odredbe (uključujući i moguće izmjene i dopune) podložne su kontroli ustavnosti od strane Ustavnog suda. I drugo, opće je pravno pravilo da se na tekuće postupke do njihova kraja primjenjuju propisi koji su vrijedili u trenutku njihova započinjanja. Ustav tu nije iznimka, ali valja vidjeti kako će biti formulirane prijelazne i završne odredbe vezane uz ustavne izmjene i hoće li one propisati retroaktivnost.