Vidošević odlučuje o tužbi teškoj 300 milijuna protiv HAC-a

Pred Stalnim izabranim sudištem Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu više od pet i pol godina vodi se arbitražni spor u kojem talijanska tvrtka Coopconstruttori tuži Hrvatske autoceste i potražuje 192,1 milijun kuna.

Kada se tome dodaju zakonske zatezne kamate, ukupna vrijednost spora podiže se na oko 300 milijuna kuna. Talijanska tvrtka je podnijela tužbu jer smatra da joj nisu isplaćeni svi obavljeni radovi na tunelu Mala Kapela te traži povrat naplaćenih bankovnih garancija od strane HAC -a.

U svom zahtjevu Talijani su naveli ukupno 31 stavku na osnovi koje traže isplatu odštetnog zahtjeva od 192 milijuna kuna plus kamate.

Propast tvrtke

U slučaju da tri arbitra pri HGK presude u korist talijanske tvrtke, to bi pruzročilo ogromne financijske probleme HAC-u i državi s obzirom na to da tolika sredstva nisu planirana u proračunu HAC-a. To bi u svakom slučaju zaustavilo radove na pojedinim pravcima autocesta, a utjecalo bi i na dinamiku radova na ostalim prometnicama.

Cijela priča počela je još 2002., kada je HAC s Coopconstruttoriom potpisao ugovor o izgradnji tunela Mala Kapela. Vrijednost ugovora je 261,7 milijuna kuna bez PDV-a. Već tada se javno sumnjalo da se za taj novac može izgraditi najduži tunel u Hrvatskoj.

Ugovorom je utvrđeno da tunel mora biti završen 31. 12. 2004. Dvije strane potpisale su dva aneksa ugovoru. Prvim je ugovorena isplata avansa u iznosu od 24,7 milijuna kuna, a drugim je određeno da će HAC talijanskoj tvrtki isplatiti 48 milijuna kuna ako tunel bude završen mjesec dana ranije. Definirani su i međurokovi završetka radova te premije za pojedine glavne vrste radova. Na ime avansa je isplaćeno 22,7 milijuna kuna, a za raniji završetak radova 45 milijuna kuna. No, dan nakon isteka aneksa ugovora, 1. 12. 2004., pregledom je utvrđeno da nisu izvedeni svi predviđeni radovi te je HAC od suda u Ferrari zatražio povrat uplaćenih sredstava putem bankovnog jamstva, što im je uspjelo.

Loši radovi u tunelu

Utvrđeno je također da je dio radova izvršen nekvalitetno te je tražen popravak, na što su se Talijani oglušili. U međuvremenu je Coopconstruttori u Italiji otišao u stečaj, što je dodatno utjecalo na posao u Hrvatskoj. Iako je tunel bio u visokom stupnju završenosti, sredinom siječnja 2005.

Talijani su jednostrano prekinuli radove i maknuli se s gradilišta. HAC je bio prinuđen na sklapanje ugovora s drugim izvođačima vrijednim 70,5 milijuna kuna. Od tog je iznosa oko 30 milijuna kuna otišlo na sanaciju radova koje su loše izveli Talijani.

Istovremeno je HAC uspio kod talijanskog suda naplatiti i drugu bankovnu garanciju u vrijednosti 22,7 milijuna kuna koji su isplaćeni za dobro izvršene radove. Tunel je konačno pušten u promet u lipnju 2005. godine.

Dvije i pol godine poslije, 3.12 .2007., Coopconstruttori podnosi tužbu protiv HAC-a. Nekoliko mjeseci kasnije HAC je pred arbitražom HGK odgovorio protutužbom vrijednom 88,1 milijun kuna.

U proteklih pet i pol godina održano je nekoliko ročišta pred arbitrima HGK, no sve se svodilo na podnošenje pravnih podnesaka, a zasad nije obavljeno niti jedno vještačenje same dokumentacije.

Talijanska posla

HAC u potpunosti osporava tužbeni zahtjev te tvrdi da je neosnovan i da je tužba podnesena nakon što je nastupila zastara. Stečaj Coopconstruttorija vode povjerenici talijanske Vlade. Kako doznajemo, ti su povjerenici bili na nekoliko sastanaka u Zagrebu kako bi se pokušalo dogovoriti rješenje.

No, tvrde nam sugovornici, sve se svelo na pokušaj cjenkanja. Talijani su navodno ponudili da su spremni odustati od 30 posto vrijednosti spora, a za ostatak se nagoditi s HAC-om.

Drugi je prijedlog da će smanjiti tužbeni zahtjev za iznos protutužbe. No, nikakav sporazum nije postignut. Povjerenicima je spor s HAC-om važan jer tek njegovim zaključenjem mogu završiti stečaj Coopconstruttorija. Zasad nema nikakvih naznaka kada bi arbitraža HGK mogla donijeti odluku u ovom slučaju, od čijeg pravorijeka u HAC-u uvelike strahuju.