JE LI ČAČIĆ BIO U PRAVU?

Provjerili smo je li Radimir Čačić bio u pravu i da li doista 'na sjeveru žive ljudi koji nisu voljeli učiti u školi'

Potpredsjednik Vlade Radimir Čačić je u pravu: sjever Hrvatske doista je najneobrazovaniji dio naše zemlje.

Čačić je svojom izjavom izazvao bijes tamošnjeg stanovništva, koje mu je ironično poručilo da se onda mora pomiriti s činjenicom da su mu vlast donijeli glasovi najneobrazovanijih birača.

Porazna slika

No, tu zapravo nema ironije, i to je činjenica. Dostupni statistički podaci potvrđuju da je obrazovanje sjeverne, točnije cijele kopnene Hrvatske osim Zagreba puno skromnije od onog na Jadranu.

Popis stanovništva iz 2001. godine pokazao je općenito poraznu obrazovnu sliku Hrvatske, a pritom je sjeverni dio zemlje bio na dnu.

Primjerice, samo 7,3 posto stanovništva starijeg od 15 godina u tom je popisu imalo završen fakultet, pri čemu je najlošije stajala Krapinsko-zagorska županija, sa samo 3,1 posto fakultetski obrazovanih građana, a ispod 3,5 posto bile su i Međimurska te Virovitičko-podravska županija.

Usporedbe radi, u Primorsko-goranskoj županiji diplomu je imalo 9,3 posto stanovnika.

U Zagrebu je, očekivano, takvih bilo gotovo 15 posto. Istovremeno, u Krapinsko-zagorskoj županiji bilo je čak 28 posto stanovnika s nezavršenom osnovnom školom, a u Primorsko-goranskoj županiji takvih bilo tek 11 posto.

Loš prosjek

Spomenuti podaci iznimno su stari i, kako kaže dr. Teo Matković iz Studijskog centra za socijalni rad zagrebačkog Pravnog fakulteta , pričaju o jednom drugom vremenu, o mladima čija je obrazovna karijera bila pod utjecajem ratnih okolnosti i o periodu prije ekspanzije visokog obrazovanja, koja se dogodila dvijetisućitih godina (broj studenata na hrvatskim fakultetima između 2000. i 2010. godine porastao je za 50 posto, sa 100.000 na njih gotovo 150.000).

Međutim, iz novijih podataka o broju studenata i diplomanata te broju novih doktora i magistara znanosti jasno je da i u proteklom desetljeću najmanji broj studenata dolazi upravo iz sjevernih županija.

U Hrvatskoj prosječno ima 89 studenata na 1000 stanovnika u dobi od 18 do 40 godina. U Primorsko-goranskoj županiji ima ih 104, u Gradu Zagrebu 110, a u Varaždinskoj županiji 71. Jedina županija u kojoj ima manje od 70 studenata na 1000 stanovnika promatrane dobi je Vukovarsko-srijemska: tamo ih je 67.

Osim što imaju vrlo nizak udio studenata, unutrašnjost zemlje još lošije stoji kad su u pitanju oni koji fakultet i završe: najniže stope imaju Zagrebačka, Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka županija.

Više nezaposlenih

Stoga se može pretpostaviti da će rezultati prošlogodišnjeg Popisa stanovništva, koji bi trebali biti predstavljeni u prosincu ove godine, pokazati da je udio visokoobrazovanog stanovništva u državi bitno povećan u odnosu na 2001. godinu, ali da će odnosi između županija ostati vrlo slični. Ukratko, regionalne razlike i dalje će biti velike, a sjever će, baš kao što tvrdi Čačić, biti pri dnu.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 07:14