PRORAČUN 2012.

Građani štede od 2008., a država od 2012. Cijena: 176.000 izgubljenih radnih mjesta

Mudriji od ministara i financijaša građani su srezali troškove odmah s prvim znacima krize, još 2008., prije nego što su počeli masovno ostajati bez posla i plaća .

Suprotno od toga, država je tada tek počela ozbiljno trošiti naš novac: od 2008. do danas proračun je samo rastao i rastao.

Cijenu su plaćali zaposleni u privatnom sektoru. I prije krize bili smo na začelju europskih zemalja po udjelu radno aktivnog stanovništva. Danas je 176.000 zaposlenih manje nego što ih je radilo i primalo plaću 2008. godine.

Građanima je pao standard. Država se ponašala kao da se to njih ne tiče: svoju su potrošnju povećavali.

Osobna potrošnja po izračunima Državnog zavoda za statistiku danas je oko deset posto manja nego prije krize. Promet u trgovini na malo počeo je padati već u kolovozu 2008., mjesec dana prije sloma Lehman Brothersa koji je označio početak svjetske financijske krize.

Pad potrošnje

U prvoj polovici 2009. promet u trgovini na malo pao je za 20 posto i od tada do danas stagnira. Već u posljednjem tromjesečju 2008. statistika je zabilježila pad potrošnje kućanstava za 3,4 posto. Iduće, 2009. pala je za novih 8,5 posto, a 2010. još za 0,9 posto.

Prema Državnom zavodu za statistiku, u prosincu 2011., uobičajeno najrastrošnijem mjesecu u godini, u božićnom šopingu potrošili smo gotovo deset posto manje nego u prosjeku 2005., u vrijeme dok još s karticama i minusima nismo bili došli do vrhunca potrošačkog ludila. Potrošnja kućanstava u nekoliko je godina pala za 12 milijardi kuna.

Koliko je država uspjela uštedjeti? U odnosu na 2008., Vlada u ovoj godini planira potrošiti 2,6 milijardi više!

- Slika bi bila još poraznija da se uzmu podaci o potrošnji čitavoga javnog sektora, uključujući javna poduzeća, lokalnu samoupravu i komunalne tvrtke - ističe ekonomist Željko Lovrinčević.

Država u krizi

Prirodno je da su države trome i da puno teže režu svoje troškove nego privatne tvrtke i obični građani, pa ni druge zemlje nisu baš poletjele s prvim znacima krize smanjivati proračune .

Troškovi države teško su stlačivi, opiru se smanjenju i mijenjaju se obično tek izmjenom političkog ciklusa i dolaskom nove vlade, tumači Željko Lovrinčević.

Prvo smo propustili priliku nakon ostavke premijera Ive Sanadera u srpnju 2009: umjesto da usred najtežeg udara recesije raspišemo izbore, na kojima bi se stranke nadmetale svojim programima za izlazak iz krize, Sanader je za svoju nasljednicu ustoličio Jadranku Kosor koja nije imala izbora nego nastaviti dotadašnju politiku HDZ-ove Vlade. Najteži udar krize državni proračun je prebrodio zahvaljujući tome što je na ljeto 2009. uveden krizni porez, dodatni namet na mobilne operatere i povećan PDV-a sa 22 na 23 posto. Kamate su rasle, a država se unatoč tome nastavila i dalje zaduživati, tako da nam je ove godine u proračunu samo za kamate predviđeno osam milijardi kuna.

Bumerang

Na ono što je privatni sektor prošao prije dvije ili tri godine država se tek počela prilagođavati, sa zakašnjenjem.

U ponedjeljak predstavljeni prijedlog proračuna prvi je koji je manji od prethodnoga, onoga za 2011., ali u ukupnom iznosu veći je od iznosa koji je potrošen u 2008., koju se može računati kao posljednju pretkriznu godinu ili prvu kriznu.

Početak mandata nove Vlade idealno je vrijeme za uvođenje radikalnih promjena kakve zahtijeva smanjenje državnog proračuna, ponavljaju ekonomisti. No novi proračun ne nosi znatnije promjene.

- Problem je u tome što je ova Vlada dobila izbore na suprotnoj politici. U kampanji se nisu usuđivali govoriti o tome što planiraju učiniti kako bi smanjili rashode i deficit, bojeći se gubitka glasova, i sad im se to vraća kao bumerang - upozorava Lovrinčević.

Propuštena je prilika da se u kampanji stranke nadmeću s programom izlaska iz krize pa da pobjednička koalicija dobije mandat za promjene, kao što se to događalo u nizu drugih zemalja, u Španjolskoj, Grčkoj, Velikoj Britaniji.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 22:21