
Dobri signali na globalnoj razini - cijene hrane, prema podacima UN-ove agencije FAO, u siječnju su u odnosu na prosinac prošle godine pale 1,6 posto, i to poglavito zbog pada cijene šećera, ali i biljnog ulja, koje su 5,6 posto niže od kraja prošle godine.
Već očekivano, u Hrvatskoj posve drugačiji signali - prema podacima Državnog zavoda za statistiku, naime, cijene hrane u siječnju ove godine jedan su posto više nego u prosincu 2024., dok je rast u odnosu na razdoblje unazad godinu dana čak 4,7 posto.
Ipak, upozorava konzultantica za prehrambenu i poljoprivrednu industriju Zvjezdana Blažić, riječ je o dvije ponešto različite metodologije analize cijena hrane, prvenstveno iz razloga jer UN-ov FAO mjeri cijene poljoprivrednih sirovina - dakle žitarica, uljarica, šećera i ostaloga - dok se cijene hrane prema službenoj državnoj statistici odnose na sveukupnu hranu, računajući i prehrambene prerađevine te ostale vrste prehrambenih namirnica.
PROČITAJTE VIŠE U samo četiri europske zemlje jeftinije je živjeti nego u Hrvatskoj! Ako ne vjerujete, ovdje su vam baš svi podaci
"Treba imati na umu da će se cijene elementarnih sirovina tek naknadno ugraditi u cijene finalnih proizvoda na našim policama jer mi tu logično ipak malo kaskamo, no trenutačno je teško prognozirati kada će to točno biti i koliko će hrana te hoće li uopće biti jeftinija. Indeks FAO je, primjerice, krajem prošle godine rastao i bio dosta visok, a ti se trendovi uvijek s odmakom reflektiraju u našim cijenama", ističe Blažić.
Dobri meteorološki uvjeti
Kaže da sada sve ovisi o proizvođačima koji su pod dosta velikim pritiskom te čekaju najpovoljniju situaciju za kupovinu sirovina.
"Cijene na burzi dosta osciliraju, i to ne isključivo zbog uroda nego i zbog brojnih drugih faktora kao što su potražnja i potrošnja ili najave američkog predsjednika Trumpa o uvođenju carina", nastavlja Blažić.
Ipak, dobro je znati da je cijena šećera pala 6,8 posto u odnosu na prosinac, i to kao posljedica dobrih meteoroloških uvjeta za uzgoj šećerne trske u Brazilu, ali i zbog ukidanja uvoznih ograničenja u Indiji, dok je meso pojeftinilo 1,7 posto (konkretno, više su cijene govedine, ali su zato pale one peradi, svinjetine i ovčetine).
Prema podacima FAO-a, cijena riže niža je 4,7 posto u odnosu na prosinac, ali su zato cijene žitarica ostale više-manje iste.
Podaci iz njihova izvješća također sugeriraju da je na razini EU zasijana veća površina mekom pšenicom te da bi njezin urod u tekućoj godini trebao biti bolji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....