ZAGREB - Savjet Hrvatske narodne banke odlučio je danas Trgovačkom sudu u Zagrebu podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad Centar bankom d.d. Zagreb, priopćeno je iz HNB-a iz kojeg ističu da je ta odluka donesena nakon što je utvrđeno da je izostala dokapitalizacija Centar banke u skladu s odlukama glavne skupštine od 16. kolovoza.
Kako se navodi, Savjet je odluku donio temeljem odredbi članka 273. i 274. Zakona o kreditnim institucijama i članka 42. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, a donijeta je danas u 13,25 sati.
Savjet HNB-a je odluku o stečaju donio je nakon što je utvrđeno da je izostala dokapitalizacija Centar banke u skladu s odlukom glavne skupštine banke od 16. kolovoza 2013. godine, čime je banka propustila izvršiti rješenje HNB-a. Ta je dokapitalizacija, uz bitne promjene u načinu upravljanja bankom, te kreditnim i drugim rizicima u njenom poslovanju, bila nužan preduvjet za uspostavu zakonitosti poslovanja banke i time za nastavak njenog redovnog poslovanja, ističu iz središnje banke.
BANKARSKI SKANDAL Linić ljut na bankaricu: na krivi račun uplatila je 75 milijuna kuna
Podsjećaju da je češka J&T banka podnijela HNB-u 30. kolovoza 2013. zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela koji čini više od 50 posto udjela u temeljnom kapitalu Centar banke i taj zahtjev dopunila 2. rujna ujutro.
Temeljem tog zahtjeva, Savjet HNB-a donio je 2. rujna u 14,15 sati odluku da se J&T banci izda tražena suglasnost pod uvjetom da dokapitalizacija bude provedena u skladu s odlukom glavne skupštine te banke.
"U uvjerenju da je zahtjev podnijela ozbiljna kreditna institucija licencirana od strane nadležne institucije članice Europske unije, Savjet HNB-a proveo je postupak za izdavanje prethodne suglasnosti u iznimno kratkom roku kako bi Centar banci osigurao preduvjete za nastavak poslovanja. No, J&T banka je nakon dobivanja prethodne suglasnosti istog dana povukla zahtjev za stjecanjem kvalificiranog udjela u Centar banci. Time je postalo jasno da nužna dokapitalizacija Centar banke neće biti realizirana, te da nije moguće računati na stabilizaciju i uspostavu zakonitosti poslovanja te banke", ističu iz HNB-a.
Dodaje se da je u tim okolnostima Savjet HNB-a postupio sukladno svojim zakonskim obvezama, ocijenivši da su ispunjeni stečajni razlozi iz članka 274. točke 3. i 5. Zakona o kreditnim institucijama te je predložio pokretanje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom.
U svrhu provođenja te odluke guverner HNB-a donio je, temeljem odredbi članka 242. i 244. Zakona o kreditnim institucijama i članka 43. Zakona o HNB-u, rješenje o uvođenju posebne uprave koja će, do donošenja odluke suda o pokretanju stečajnog postupka, preuzeti ovlasti nadzornog odbora i uprave kreditne institucije.
Iz HNB-a navode kako su problemi s likvidnošću i solventnošću Centar banke rezultat dubokih poremećaja i nepravilnosti u načinu poslovanja banke.
Prema podacima koje je uprava banke dostavila HNB-u, imovina te banke ne pokriva njezine postojeće obveze. Zbog toga banka ne ispunjava zakonske uvjete vezane za jamstveni kapital, a utvrđeno je i da banka ne provodi i nije u stanju provoditi naložene supervizorske mjere.
Centar banka je kreditna institucija s udjelom u ukupnoj aktivi bankovnog sustava od svega 0,35 posto (nešto više od 1,4 milijarde kuna) na kraju lipnja 2013.
VLASNIK POSRNULE CENTAR BANKE 'Izgubio sam 85 mil. kuna, ali moj poslovni imperij ide dalje'
Poteškoće u poslovanju te banke uočene su još prošle godine. Temeljem obavljenog nadzora poslovanja analizom financijskih izvješća banke, zbog utvrđenih nezakonitosti kao i slabosti u upravljanju rizicima, banci je rješenjem HNB-a od 24. rujna 2012. naloženo desetak mjera u cilju poboljšanja njene likvidnosti i solventnosti, prvenstveno smanjivanjem odljeva likvidnih sredstava i troškova poslovanja, sprječavanjem zaduživanja uz visoke kamate i poboljšanom naplatom dospjelih nenaplaćenih potraživanja.
K tome, vanjski revizor financijskih izvještaja Centar banke za 2012. u svom je izvješću iz travnja 2013. utvrdio da banka nije ispravno procijenila rizičnost svog kreditnog portfelja u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima i Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, odnosno da nije iskazala potreban ispravak vrijednosti svog portfelja. Da je to učinila, zaključak je revizora, pokazao bi se gubitak od 76 milijuna kuna i pad stope adekvatnosti kapitala ispod zakonskog minimuma od 12 posto. U tim je okolnostima i ovlašteni revizor konstatirao kako je, bez žurne dokapitalizacije, upitan nastavak poslovanja banke, navodi se u priopćenju HNB-a.
Dodaje se da je, nastavno na naložene supervizorske mjere i mišljenje revizora, u Centar banci tijekom travnja i svibnja ove godine proveden izravni nadzor, koji je obuhvatio procjenu adekvatnosti kapitala, kvalitete aktive i upravljanja kreditnim rizikom, te analizu depozitne strukture i likvidnosnog rizika, sa stanjem na dan 31. prosinca 2012.
"Tijekom nadzora utvrđeni su značajni nedostaci i nezakonitosti, kao i znatno lošiji pokazatelji od onih koje je banka iskazala u svojim izvješćima središnjoj banci. Ustanovljeno je da na dan pregleda preko 65 posto svih plasmana ima dospjela potraživanja nenaplaćena preko 90 dana, a nakon provedenih ispravaka vrijednosti udio djelomice naplativih i nenaplativih plasmana u ukupnim plasmanima banke povećava se na čak 44,8 posto; kod 39 klijenata od ukupno 42 obuhvaćena uzorkom bili su potrebni dodatni ispravci vrijednosti plasmana. Nakon uključivanja svih potrebnih ispravaka vrijednosti utvrđenih izravnim nadzorom stopa adekvatnosti kapitala pala je daleko ispod zakonskog minimuma. Kod toga treba napomenuti da su dodatni gubici mogući ne samo u portfelju koji nije obuhvaćen izravnim nadzorom, već i kod dužnika iz kontroliranog uzorka, zbog neizvjesnosti naplate instrumenata osiguranja", navodi se u priopćenju HNB-a.
Ocijenivši da je zbog uočenih teškoća neophodan kontinuirani uvid i praćenje poslovanja Centar banke, HNB je 23. svibnja ove godine imenovao povjerenika. Iz izvješća povjerenika, kako se navodi, vidljivo je da se stanje u Centar banci nastavilo pogoršavati i tijekom prvog polugodišta ove godine.
"Udio loših plasmana je rastao, a tako i iznos dospjelih nenaplaćenih potraživanja. Banka i dalje nije podmirivala dospjele obveze, nije mogla održavati ni propisanu razinu kunske i devizne obvezne pričuve, kao ni minimalno potreban iznos deviznih potraživanja u odnosu prema deviznim obvezama, te nije održavala ni minimalan koeficijent likvidnosti i razinu trenutno utržive imovine u odnosu na ukupne obveze", navode iz HNB-a.
Dodaju i kako je u najnovijem izvješću uprave, dostavljenom HNB-u 14. kolovoza, sa stanjem 31. srpnja 2013. iskazana negativna stopa adekvatnosti kapitala, što znači da je uprava zaključila kako sredstva banke nisu dovoljna za povrat svih obveza, odnosno da je banka nesolventna. U takvim okolnostima nije moguće niti pribavljanje likvidnosti od središnje banke.
U takvoj situaciji, a suočen s interesom potencijalnih ulagača predvođenih J&T bankom, HNB izdaje rješenje kojim nalaže dokapitalizaciju banke do kraja kolovoza. Nakon što je utvrđeno da dokapitalizacija nije provedena u roku, Savjet HNB-a postupio je sukladno svojim zakonskim obvezama, ističu iz HNB-a.
Od trenutka donošenja odluke Savjeta HNB-a pa do odluke trgovačkog suda o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, kao zakonska posljedica nastupa privremena zabrana svih plaćanja s računa banke propisana odredbama članka 274.a stavka 2. Zakona o kreditnim institucijama. U praksi to znači da se neće provoditi ovrha na računima banke uređena Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, bez obzira na vrstu osnove za plaćanje (zadužnice, rješenja o ovrsi i sl.), objašnjavaju iz središnje banke.
"Posljedično, do dana donošenja odluke trgovačkog suda o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, klijenti banke ne mogu dobiti isplatu sa svojih računa u banci i ne može se obavljati prijenos na teret njihovih računa, a banka ne smije više pružati platne usluge putem platnih kartica. Dužnici banke i dalje su dužni ispunjavati sve svoje obveze prema banci. Osigurani depoziti bit će dostupni vlasnicima u zakonom propisanom roku i po propisanoj proceduri", zaključuje se u priopćenju HNB-a.
Ministarstvo: Centar banka ide u stečaj zbog neodgovornih vlasnika, uprave i ulagača
Centar banka odlazi u stečaj koji je mogla izbjeći da je bilo više spremnosti vlasnika i menadžmenta za pokušaj spajanja s drugim manjim bankama, a kasnije ozbiljnosti ulagača u pokušaju dokapitalizacije, ocjenjuju u Ministarstvu financija.
U Ministarstvu ističu da će Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) isplatiti sve obveze prema štedišama Centar banke koje su osigurane, a radi se o svoti od oko 500 milijuna kuna. Napominju da ne bi trebalo biti problema s isplatom osigurane štednje bude li još stečajeva banaka.
Deponenti iz javnog sektora su, prema saznanjima Ministarstva financija, uspjeli povući veći dio uloga, ali manji dio je ostao.
U Ministarstvu podsjećaju na pokušaj dokapitalizacije Centar banke putem Fonda za gospodarsku suradnju (FGS) Alternative, ali je prethodna vlada od toga odustala na svojoj posljednjoj sjednici. Sadašnja Vlada je, kaže izvor iz Ministarstva financija, ipak prihvatila angažman FGS-a, iako takvi fondovi, smatraju u Ministarstvu, ne bi trebali sudjelovati u sanaciji financijskog sektora.
Ministarstvo je pritom, podsjeća izvor, iniciralo okupljanje malih banaka oko Croatia banke i stvaranje veće banke, dokapitalizacijom od strane DAB-a ili bilo koga tko bi to htio. Cilj države pritom nije bilo postizanje većinskog udjela nego konsolidacija i izbjegavanje rizika, odnosno sprječavanje urušavanja malih banaka tim više što je prethodno krahirala Credo banka pa bi kraj još jedne unio nesigurnost u financijski sektor. Prema zamisli Ministarstva financija, pored Centar banke, u konsolidaciju su trebale ući Vaba banka, Karlovačka banka, Banka Kovanica, Nava banka i Croatia banka.
No, taj pokušaj Ministarstva nije uspio jer vlasnici banaka nisu bili spremni prihvatiti neminovno smanjenje svoga kapitala. Zapelo je i na kriterijima konsolidacije pri čemu su vlasnici pojedinih banaka uglavnom nerealno procjenjivali svoj budući udjel u konsolidaciji, tvrdi izvor iz Ministarstva financija.
Tada počinju novi razgovori o dokapitalizaciji Centar banke, a pojavili su se ulagač iz Češke, J&T Banka, kojoj je država jasno dala do znanja da u tu banku više neće ulagati kroz FGS. Ministarstvo financija nije imalo ništa protiv toga da dokapitalizaciju obavi bilo koji investitor koji to može, međutim, kaže izvor iz Ministarstva, u razgovorima s novim investitorom pojavila se ucjena. Naime, investitor se poslužio činjenicom da će država u slučaju propasti banke morati isplatiti 450 do 500 milijuna kuna osigurane štednje, tvrdeći da bi joj stoga bilo jeftinije sudjelovati u dokapitalizaciji s 50 posto, što država nije prihvatila. U Ministarstvu financija ocjenjuju da to pokazuje neodgovornost investitora te ističu da su predložili dokapitalizaciju po pravilima Hrvatske narodne banke, ali to toga nije došlo, nego je investitor inzistirao da država otkupi "prljave portfelje". U međuvremenu, istekli su svi rokovi i danas je HNB Centar banku poslao u stečaj.
Centar banka zaustavila isplate klijentima
Od danas u 14,45 sati Centar banka je, po nalogu Hrvatske narodne banke (HNB), zaustavila pružanje svih usluga svojim klijentima, doznaje se iz te banke.
Češka J&T banka na svojim je internetskim stranicama danas objavila da je odustala od dokapitalizacije Centar banke, a Centar banci je u 14,45 sati stigao nalog iz Hrvatske narodne banke (HNB) da mora zaustaviti pružanje svih usluga koje obavlja, doznaje Hina od izvora u Centar banci.
"Ne smijemo provesti nikakav nalog, niti obavljati bilo kakve isplate, jer imamo privremenu zabranu od strane HNB-a", kaže taj izvor.
U Centar banci kažu da će se sutra vidjeti što dalje, kad u banku uđe privremena uprava koju će postaviti HNB.
Prema nekim izvorima, u samoj se banci nadaju i da bi stečajni prijedlog mogao biti i povučen, ako se u roku od 30 dana uspije naći zainteresirani partner koji bi ušao u banku.
Dragutin Biondić: Sada je očito da se radi o neozbiljnom investitoru koji je pokušao loviti u mutnom
Ulazak jakog strateškog investitora trebao je dugoročno stabilizirati poslovanje Centar banke i omogućiti daljnju provedbu procesa konsolidacije malih banaka, no češka J&T Banka jučer je, unatoč dobivenom preliminarnom odobrenju HNB-a, iznenada povukla svoju ponudu za dokapitalizaciju Centar banke i nažalost, pokazala se iznenađujuće nepouzdanim investitorom, kaže Dragutin Biondić, bivši većinski vlasnik Centar banke, njezin donedavni predsjednik Nadzornog odbora, ujedno i predsjednik Uprave Heruca.
Heruc grupa je još prošli tjedan u cijelosti izvršila svoj dio obveze za sudjelovanje u dokapitalizaciji (izglasane na Skupštini banke u kolovozu) i na računu Centar banke deponiran je dogovoreni iznos od 7,5 milijuna kuna (kombinacija kapitala i hibridnog kapitala), ističe Biondić.
Dragutin Biondić
Međutim nakon skupštinske odluke o dokapitalizaciji, J&T banka je pred državu i pred dioničare počela postavljati nove, neodržive uvjete, zatraživši da država preuzme cjelokupni kreditni portfelj HBOR-a i to po nominalnoj cijeni, čime bi država na sebe preuzela cijeli rizik.
Nažalost, sada je očito da se radilo o neozbiljnom investitoru, koji je pokušao loviti u mutnom, ističe Biondić.
Sada, nažalost dolaze na vidjelo posljedice lošeg rada Uprave banke u pripremi ove dokapitalizacije. Uprava nije dovoljno radila na drugim mogućnostima dokapitalizacije, posebice odbivši to pravovremeno ponuditi i drugim dioničarima ili ulagačima, navodi Biondić u izjavi za medije.
Centar Banka je od svog osnutka pa do nedavno bila primjer dobro vođene male, konzervativne banke sa stalnim rastom kapitala, bilance i dobiti. Brojnim inovativnim potezima u svom poslovanju (platni promet, e-banking, kartično poslovanje, investicijsko bankarstvo, margin krediti, brokersko poslovanje, investicijski fondovi) godinama je bila lider u grupi malih hrvatskih banaka.
Zadnje dvije godina banka se suočila s nizom realnih teškoća i otežanih uvjeta poslovanja na tržištu. Uprava i menadžment banke bili su suočeni s brojnim izazovima spram klijenata koji su se našli u poslovnim i financijskim teškoćama, dok je istovremeno bankarski sektor bio oslabljen krizom likvidnosti, koja je uslijedila nakon stečaja Credo Banke, kao i nedostatkom povjerenja i međubankarske solidarnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....