1472 NOVA SLUČAJA

Capak potvrdio da smo najgori u EU, Božinović pričao o odgovornosti, ovaj tjedan nove mjere?

U posljednja 24 sata zabilježena su 1472 nova slučaja, preminulo je 65 osoba
 Bruno Konjevic/Cropix

Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj su objavljeni novi podaci vezani uz koronavirus i epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.

- U protekla 24 sata zabilježeno je 1472 nova slučaja, pa je to trenutno broj aktivnih 22.769 slučajeva - kazala je Vera Janković-Katalinić, pomoćnica ministra zdravstva.

- Do danas je ukupno testirano 888 080 osoba, u protekla 24 sata testirano je 5798 novih osoba, i postotak pozitivnih je 25,4 posto. Prosječna dob testiranih je 43 godine. Na bolničkom liječenju je 2858 osoba, a u protekla 24 sata je zaprimljeno 258 novih pacijenata. Na respiratoru je ukupno 284 bolesnika, u odnosu na jučer je 29 novih.

Iz bolnice je u protekla 24 sata otpušteno 148 osoba. Imamo 65 preminulih, prosjek dobi je 77,9 godina, a među njima je jedna osoba 1963. godište bez komorbiditeta, devet osoba je imalo jedan komorbiditet, to su najčešće bili šećerna bolest ili visoki tlak, dok je 55 preminulih bilo s puno više komorbiditeta - kazala je Janković-Katalinić.

- 7.12. 1886 novooboljelih, 30.11. 1830 novooboljelih, ako pogledamo tjedne prosjeke. U ovom tjednu imamo porast od 5,7 posto. Incidencija nam je visoka, razlike su po županijama. Najveću incidenciju ima Međimurska, a najnižu Dubrovačko-neretvanska. U Europi smo po incidenciju na 27. mjestu od 27 zemalja EU, za jedan nam je incidencija veća nego u Luksemburgu. Što se tiče mortaliteta tu smo na 16. mjestu zemalja EU - kazao je Krunoslav Capak.

Ministar zdravstva Vili Beroš iznio je broj hospitaliziranih i ljudi na respiratoru u bolnicama u Hrvatskoj te je kazao da se radi o velikim brojevima koji opterećuju zdravstveni sustav.

- KBC Osijek ima 197 covid-19 pozitivnih bolesnika, 41 na respiratoru. U Varaždinu 268 hospitaliziranih, 20 na respiratoru. KBC Split 206, 16 na respiratoru. U Klinici za infektivne bolesti imamo 116 bolesnika od čega je 21 na respiratoru. U KB Dubravi 472 bolesnika od čega je 61 n respiratoru. U Čakovcu imaju 163 hospitalizirana covid-109 pozitivnih bolesnika i 14 na respiratoru. KBC Rijeka ima 144 hospitaliziranih i 24 re respiratoru - kazao je ministar Beroš.

Vraćaju li se propusnice?

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govorio je o propusnicama.

- Od početka, od prošle presice vode se intenzivni razgovori i promišlja se o svemu. Mi ćemo ovaj tjedan imati neke konkretnije odgovore i dogovore na pitanja što će se eventualno poduzeti kako bi se brojevi mogli početi spuštati. Razumjem da svi žele predvidljivost poteza i zato jesmo u razgovorima. Moram naglasiti, vidite da postoje situacije, pogotovo u zemljama koje i sami pratite, neke su najavljivale da će u ovom razdoblju početi popuštati mjere, a onda su ih postrožili. Druge zemlje su najavile da će dodatno pooštriti mjere pa su ih odlučile popustiti. Oprezni smo s najavama, ovaj tjedan ćemo precizirati stvari kako bismo nekoliko dana prije nego istekne temeljna odluka koja traje do 21. mogli najaviti unaprijed kakav će biti okvir. Molimo sve sugrađane da se suzdrže od druženja, okupljanja, putovanja u posjete pogotovo tijekom predstojećih blagdana. Mi ćemo određeni okvir dati svjesni da ne postoji mjera ili odluka koja može nadomjestiti odluku svakog pojedinca da izostavi i posjete i slavlja, druženja osoba iz više kućanstava. To jedino funkcionira i može pomoći da se zarza uspori - kazao je Božinović.

- Na današnji dan je 40 posto novooboljelih iz samoizolacije. To govori da se sustav traženja kontakta nije raspao iako on otežano funkcionira zbog velikog broja novozaraženih. Moram reći da je prošli tjedan ministar zdravstva sazvao ravnatelje svih županijskih zavoda za javno zdravstvo i pitanje je bilo kako funkcionira traženje kontakta. Većina ravnatelja je odgovorila da je to otežano zbog velikog broja oboljelih, ali da uspijevaju kroz dan-dva preko call centra i dodatno zaposlenih stupiti u kontakt s oboljelima i njihovim kontaktima. Brojka od 40 posto dokazuje da se sustav nije raspao nego funkcionira u otežanim uvjetima zbog velikog broja novooboljelih - kazao je Capak odgovarajući na pitanje koliko zaraženih dolazi iz samoizolacije.

- Navela sam dvije brojke. Jedna brojka je 19,99 posto. To je postotan pozitivnih na sveukupna testiranja, i retestiranja, dok je postotak koji je dnevni a u odnosu na 24 sata i 5798 testiranja i 1472 osobe koje su otkrivene, 25.4 posto. Imamo dvije brojke, a možemo imati tri brojke ako gledamo osobu prema njenom matičnom broju osiguranika što je jedna osoba jedan test. U zadnje vrijeme smo vidjeli da se više osoba višekratno testira. Kad to dijelite postotak pozitivnosti je niži, dok je dnevni dok imate jednu osobu jedno testiranje uvijek viši. Nije bilo tajnih brojki, nama je bilo jasno da sveukupne brojke pozitivnih i testiranja daju određeni pozitivitet. Počeli smo pokazivati obje brojke kad su dnevne brojke postajale više, da ne bi bilo zabune počeli smo davati i jednu i drugu vrijednost - kazala je Janković-Katalinić.

'Napravit će se analiza svega što je rađeno'

Članovi stožera odgovorili su osjeća li netko od njih odgovornost za porast broja zaraženih i smatraju li da su zakasnili s mjerama.

- Mi smo fokusirani deset mjeseci na svakodnevno promišljanje o tome što nam je činiti kako bi se počeli spuštati brojevi. To radimo najbolje što znamo. Siguran sam da svi u svijetu pokušavaju naći najprimjereniji način odgovora. Ima tu sličnosti u pristupima, ali ima i razlika jer ne postoji recept kako se postaviti imajući u vidu cijeli niz zdravstveni, socijalnih, psiholoških i ekonomskih čimbenika. Veći dio odgovorni prihvaća preporuke koje komuniciramo, neki ne, zato se mijenjao zakon za sankcije za prekršitelje, za nenošenje maski. Gledamo pokazatelje naše i u bližem i širem okruženju i podsjećam, ovo nije epidemija koja traje 7 ili 14 dana, sve ovo traje punih deset mjeseci i siguran sam da će svi, uključujući stožer i Vladu napraviti analizu svega onoga što je rađeno - kazao je Capak.

- Volio bih znati koji su relevantni izvori koji potkrepljuju činjenicu da smo zakasnili s mjerama. Možda to je tako, možda ne mora biti. Moja aktivnost je većim dijelom preuzeo covid, ali pogledate druge elemente, kolektivni ugovor sa sindikatima, donošenja nacionalnog plana za borbu protiv raka, vladine napore na stabilizaciji zdravstvenog financijskog sustava, ima elemenata koje sam odradio mimo covid krize. Radim u ovom trenutku najbolje što mogu, a u jednom trenutku će Hrvatski narod procjenjivati moju ulogu i koliko sam napravio. Oporba je tu da kritizira, objektivnost je nešto drugo - kazao je Beroš.

- Nadam se da sam na dobrom mjestu, da je ovo press konferencija a ne sudnica. Reći ću što bi svaki liječnik i odgovoran čovjek rekao da sve što radi u životu pokušava odgovorno raditi maksimalno što može. Svaki čovjek u ovoj državi u ovom trenutku pandemije je sa svog aspekta odgovoran, od medija, ljudi koji rade sve druge poslove bitne za funkcioniranje države, normalan život, svi se moramo odgovorno ponašati. Kad završi epidemija bit će opsežne analize koje će trajati nekoliko godina da se vidi gdje su koje mjere bile adekvatne, koje sredine su mogle određene mjere prihvatiti, koje ne. Mjera je nešto što je najlakše donijeti, treba ju provesti u sredini u kojoj živiš, sve se zemlje pokušavaju nositi sa svim. Nakon što budu sve te analize napravljene sigurno će biti jasno tko je bio uspješan, tko ne. Hrvatska je dva tjedna po nekim parametrima najlošija u Europi, crtu ćemo povući nakon pandemije - kazala je Alemka Markotić.

- Slažem se s onime što su rekli kolege. Treba pričekati kraj epidemije da bi se moglo evaluirati koliko se radilo i da li je napravljeno dobro. Zadnjih 14 dana imamo lošu incidenciju, trebalo bi evaluirati čitavu epidemiju od momenta kad je Stožer formiran do 25.2. kad je bio registriran prvi slučaj oboljelog u RH. Da li je neka mjera donesena na vrijeme, o tome će se suditi sa svim drugim pokazateljima za koje je potpredsjednik Božinović rekao da ih treba uzeti u obzir. Treba imati širu sliku, pa se nadam da s obzirom na to da imamo svjetlo na kraju tunela, a to je cijepljenje, da ćemo u idućoj godini kada uspijemo suzbiti pandemiju da ćemo i mi članovi Stožera imati vremena sjesti i evaluirati naš rad - kazao je Capak.

Priprema se kampanja za cijepljenje

Capak je komentirao neslužbene informacije da se 50 posto zdravstvenih djelatnika ne želi cijepiti.

- Nemamo još podatke. Što se tiče kampanje za cijepljenje, stručnjaci i znanstvenici su u kontaktu s vama medijima i daju odgovore na pitanja. Vlada će izraditi plan cijepljenja do kraja tjedna u kojem su razrađeni svi detalji osim datumi dolaska, mjesta, količine i redistribucije cjepiva. Čim budemo imali te podatke budemo ih javno objavili. Organizirat ćemo zdravstveno-stručne konferencije o cijepljenju, ići ćemo i s medijskom kampanjom koja će krenuti vrlo skoro - kazao je Capak.

- Kao što sam rekao, vode se intenzivni razgovori, ne bih niti jednu moguću mjeru komentirao. Suzdržat ću se odgovora na ovo pitanje. Tijekom tjedna ćemo izaći s preciznijim mjerama - kazao je Božinović ponovno odgovarajući na pitanje kolika je mogućnost da se uvedu propusnice.

Capak je govori o planu cijepljenja i kada građani, nakon zdravstvenih djelatnika i štićenika domova dolaze na red za cijepljenje.

- To što se naveli je skupina 1A i 1B, zdravstveni djelatnici i štićenici domova. U skupinu 2 spadaju kronični bolesnici, osobe oboljele od karcinoma, kardiovaskularnih i dišnih bolesti, osobe starije od 65 i nakon toga na red dolaze svi ostali građani.

Markotić je odgovorila na pitanje tko će biti iznimke za cijepljenje.

- Čekamo još detaljnije informacije oko cjepiva, mogu se neke stvari preko interneta vidjeti. U prvom redu to će biti osobe koje su alergične na neke sastojke cjepiva. Gledajući po onome što mi je dostupno o cjepivu i sastojcima cjepiva, ono što upozoravaju da bi samo oni koji su alergični trebali biti isključeni. To su manje više kemikalije koje su u tragovima, ne može se reći da bi izazvale ozbiljniju reakciju. Proizvođač navodi da su šanse minimalne u odnosu na milijun stanovnika.

Nema ništa osobito specifično unutar cjepiva zašto bi se očekivalo da bi trebalo izazvati brojne alergijske reakcije. Svaki čovjek treba upozoriti prije nego što bude cijepljen na svoje alergijske reakcije i prema tome će se njegov liječnik orijentirati. Doista samo oni ljudi koji reagiraju na puno toga i uz to imaju zaštitu pored sebe kao što su adrenalinske injekcije mogu biti pod nekim povišenim rizikom, a tu je mala vjerojatnost.

Kod cijepljenja u Velikoj Britaniji osim dva slučaja nisam čula ništa o ozbiljnijim nuspojavama. Kreće cijepljene u Americi. Manji postotak ljudi na cjepiva može odgovoriti manjim alergijskim reakcijama. Ako su one blage poput crvenila na koži tu će se dati druga doza pod kontrolom liječnika i tako se preporučuje, a samo za one koji bi razvili ozbiljne kemijske reakcije kao što je anafilaktički šok to su ozbiljne reakcije i one su po spoznajama iznimno rijetke - kazala je Markotić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 12:15