ČAK 94 POSTO GRAĐANA ODOBRAVA PODUZETE MJERE Stručnjaci za Jutarnji: 'Nije riječ o visokoj podršci Vladi ili HDZ-u, nego o epidemiološkim mjerama'

Istraživanje agencije Ipsos za Novu TV, koje je provedeno telefonskom metodom na 600 ispitanika, pokazalo je da 94 posto građana smatra da Vlada poduzima odgovarajuće mjere kad je riječ o borbi protiv koronavirusa.

Oni koji se bave istraživanjima kažu da ne pamte tako visok postotak potpore kad je riječ o nekoj mjeri ili odluci. Ističu, međutim, da se tu ne radi o podršci radu Vlade ili HDZ-a, nego je riječ isključivo o epidemiološkim mjerama koje se poduzimaju.

A što o tom visokom postotku kažu stručnjaci?

Zvonimir Galić, profesor psihologije na Filozofskom fakultetu, smatra da je velika potpora Vladinim mjerama očekivana, i to iz dva razloga.

- Prvo, mi smo trenutačno izloženi pandemiji koju većina stručnjaka smatra globalnim zdravstvenim izazovom generacije. Broj ljudi koji je zaražen svakim je danom sve veći, raste i broj umrlih, pa većina nas strahuje za svoj i živote članova svojih obitelji, osobito starijih. Ta javnozdravstvena kriza praćena je gotovo u potpunosti zaustavljenom ekonomijom koja će vrlo vjerojatno imati negativne učinke na sve nas. Dakle, većina nas se trenutačno osjeća i zdravstveno i ekonomski ugroženima, bez ikakve kontrole nad situacijom. Potreba za sigurnošću i kontrolom je temeljna psihološka potreba. Posljedica njezine ugroženosti je snažan osjećaj tjeskobe. U situacijama tjeskobe ljudi polažu veću nadu u poteze figura autoriteta. Tako je, recimo, Trump, predsjednik Sjedinjenih Država koje se bitno lošije nose sa situacijom od nas, zabilježio velik skok u popularnosti nakon izbijanja Covida-19 u njegovoj zemlji. Dakle, ove pozitivne procjene dijelom su posljedica psihološkog stanja u kojem se ljudi nalaze - kaže Galić. Dodaje kako je drugi, jednako važan razlog to što se čini da se kod nas krizom doista dobro upravlja.

- U ovom trenutku postoji konsenzus da su na pozicijama odgovornosti stručni ljudi koji povlače odgovarajuće poteze, ali i dobro komuniciraju i ostavljaju dojam smirenosti. Za razliku od brojnih situacija u kojima nam se činilo da smo potpuno disfunkcionalna država, našli smo se u okolnostima u kojima osobe koje vode naše velike sustave, kao što su Civilna zaštita i zdravstvo, ostavljaju dojam da točno znaju što i zašto rade. S jedne strane, to je super jer ovakve dobre procjene osiguravaju da će ljudi slušati njihove naputke. S druge strane, te procjene predstavljaju i teret jer su najizazovnije situacije i nepopularne odluke tek pred nama te će biti teško zadovoljiti visoka očekivanja. Zbog prvog razloga ovakva razina potpore nije u potpunosti racionalna pa se snažno odobravanje relativno brzo može promijeniti u snažno neodobravanje i revolt - ističe Galić.

Znanstvenik Ivan Đikić kaže kako je kod nas došlo do jedne pozitivne promjene u tome kako javnost percipira stručnjake te da javnost puno više vjeruje Kriznom stožeru nego političkoj funkciji Vlade.

- Oni sada percipiraju taj Krizni stožer kao skup stručnjaka koji rade maksimalno za dobrobit građana i da se to što prije riješi. Sada vlada jedan pozitivan pogled na stožer gdje su svi, od potpredsjednika Vlade do ministra zdravstva, stručnjaci iz svojih područja i tako se ponašaju. Kod njih više ne vidite te deklarativne političke govore i prazna obećanja. To je ta percepcija javnosti da struka ima određene vrijednosti kojima se vjeruje - objašnjava Đikić.

Što se tiče samog postotka, kaže kako mu se čini da je to više jedno teorijsko odgovaranje gdje ljudi načelno kažu podržavamo, ali još nije stvarno da 94 posto ljudi to i primjenjuje.

- S 94 posto izoliranosti virus se ne bi toliko brzo širio - kaže Đikić. Ističe kako se mjera treba rigorozno pridržavati jer se u protivnom rade rupe u sustavu.

Politolog Zdravko Petak kaže kako ga nije iznenadio taj podatak.

- Imamo jedan novi moment da su u prvi plan iskočili ljudi koji su eksperti i da se oni slušaju, da im se vjeruje. Cijeli tim koji vodi borbu protiv širenja koronavirusa oslanja se na ekspertizu. Napravljen je bitan iskorak u kontekstu političkog odlučivanja. Kod nas postoji problem oko uloge eksperata u odlučivanju i po tome smo vrlo nisko u EU - kaže Petak.