PROTIV BEROŠA

Budući liječnici: Studirali smo po jednim pravilima, a završavamo po drugim

Studenti medicine su ogorčeni jer nakon diplome trebaju godinu dana prije specijalizacije odraditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Vili Beroš

 Damjan Tadic/Cropix

Ne želimo da vlasništvo svih bolnica preuzme država, ne želimo jedan dom zdravlja po županiji, nego koliko ih je potrebno, ne želimo odlučivati o bolovanjima, ne želimo da liječnici u privatnom PZZ-u rade isto što i liječnici zaposleni u domovima zdravlja, ne želimo jednogodišnji staž u PZZ-u nakon završenog studija...

Sažetak je to najvećeg broja komentara na Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, na koji je do jučer stigla 227 primjedbi, a na onaj o obaveznom zdravstvenom osiguranju 86. Sigurno je da će ih u idućih tjedan dana, koliko će potrajati javna rasprava, biti još, ali ono što pokazuju dosadašnje primjedbe najbolje govori zašto se u Hrvatskoj nitko ne usudi provesti temeljiti promjenu zdravstvenog sustava. Naime, svi žele zadržati ono što imaju, a ako treba, i nešto promijeniti, ali - "to mora ići meni u korist i poboljšavati isključivo moj status". U javni interes nitko se ne želi miješati.

Od 227 primjedbi, čak 84 ili gotovo trećina odnosi se samo na članak 43. predloženih zakonskih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno onaj kojim se predlaže da tek diplomirani liječnici trebaju godinu dana prije specijalizacije odraditi u primarnoj zdravstvenoj zašiti. Izuzetak bi bili oni koji žele specijalizaciju iz obiteljske medicine, ginekologije ili pedijatrije u PZZ-u. Taj prijedlog neki su, još uvijek studenti medicine, u svojim komentarima proglasili "krajnje bezobraznim, poglavito zato što smo po jednim uvjetima upisali fakultet, a po drugima ga završavamo". Drugi, pak, drže da je "demotivirajuće nekoga tko je šest godina studirao proglasiti nekompetentnim za rad te svatko treba sam odlučiti u kojem će smjeru ići nakon završenog studija". Naime, zakonodavac predlaže za mlade liječnike da se neobvezujući rad pod nadzorom zamijeni radom u PZZ-u.

Privatne ordinacije

Nekoliko primjedbi stiglo je i na prijedlog da se smanji broj domova zdravlja, kojih u maloj Hrvatskoj ima čak 50. Situacija je trenutačno raznolika, pa tako u nekim manjim županijama ima pet, pa i šest domova zdravlja, a u velikoj Splitsko-dalmatinskoj samo jedan. Upravo one županije koje imaju velik broj domova zdravlja ne bi ništa mijenjale. Od objave Zakona o zdravstvenoj zaštiti u e-savjetovanju najglasnija je Dubrovačko-neretvanska županija sa samo 122.000 stanovnika i čak pet domova zdravlja, od kojih su dva na Korčuli - u Korčuli i u Veloj Luci!

Također ne bi da dubrovačka bolnica prenese vlasnička prava na državu iako je izvjesno da su gubici koje ta ustanova stvara u stalnom porastu. Naime, jedan od najbogatijih gradova u Hrvatskoj, ali i županija, godinama, primjerice, nije u stanju riješiti problem nedostatka zdravstvenih djelatnika. Osim toga da treba nešto mijenjati u funkcioniranju zdravstva u toj županiji, unatoč pet domova zdravlja, podaci o obaveznom cijepljenju i dalje su na zabrinjavajućoj razini. Dok je hrvatski prosjek bio 88,5 posto, lani je ondje samo 60 posto djece cijepljeno protiv difterije, tetanusa i hripavca.

Dio primjedbi odnosi se i na obavezno uključivanje privatnih ordinacija u PZZ-u u rad doma zdravlja kad je to potrebno. Naime, tijekom pandemije covida uvidjelo se koliko je loše rješenje da privatnici u PZZ-u nisu obvezni sudjelovati u izvršenju nekih zadataka koji proizlaze iz izvanrednog stanja.

Javni novac

Tek kad je ministar uveo "radnu obvezu", situacija se djelomično promijenila. U zakonskom prijedlogu predlaže se upravo da su svi koji rade u mreži javnog zdravstva dužni sudjelovati u radu na jednak način. U komentarima na Zakon to je dio zbog kojeg su se na zadnje noge digle udruge koje zagovaraju potpunu privatizaciju PZZ-a.

Iz svih dosadašnjih komentara na predložene izmjene obaju zakona zapravo nema nijednog koji bi se odnosio na kvalitetnije pružanje usluga pacijentima u boljoj organizaciji javnog zdravstva. Pristigli prijedlozi gotovo se isključivo odnose na to kako da se iz njega izvuče što više javnog novca.

Mladi liječnici žele dodatnu edukaciju

Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić kaže kako su očito mladi liječnici, odnosno studenti završnih godina medicine nezadovoljni stalnim promjenama na pragu profesionalne karijere.
- Istina je, zapravo, da su ti mladi ljudi svjesni da im je nakon studija potrebna dodatna edukacija za samostalni rad jer otkako je ukinut staž, a na snazi je rad uz nadzor, čak 73 posto mladih liječnika odabire upravo tu varijantu za početak profesionalnog života. Njih 15 posto ide raditi tamo gdje to može odmah nakon završenog studija ne bi li stekli iskustvo, odnosno kao zamjena u PZZ-u, na hitnoj i u turističkim ambulantama - kaže dr. Luetić. Dodaje da će Komora uskoro dati svoje komentare na zakonske izmjene, pa i u dijelu koji se odnosi na rad mladih liječnika u PZZ-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 18:05