BRUXELLES OČEKUJE VELIKE PROMJENE OD NOVE VLASTI Europa od buduće Vlade traži reforme koje u kampanji nisu spomenute

Novu hrvatsku Vladu čeka velik i težak posao, slažu se i u sjedištu EU u Bruxellesu, bez obzira na to tko će sastaviti Vladu i kakvo će biti njezino ideološko opredjeljenje.

Odnos prema Crkvi, obitelji i neke druge vrijednosti nije nešto o čemu se razmišlja u Bruxellesu kada se govori o stvaranju neke vlade u nekoj državi članici, pa tako i u slučaju Hrvatske. Ionako unutar EU postoje velike razlike između država po tim pitanjima i ne postoji jedan jedinstveni europski obrazac. Ono što Bruxelles očekuje jest da Vlada krene u dugo odgađane reforme koje će osigurati održiv gospodarski rast te smanjenje prekomjernog deficita i javnog duga.

Istina je da je prethodna Vlada na samom kraju svog mandata uspjela trend okrenuti u pozitivnom smjeru pa tako i prvi put zabilježiti gospodarski rast i izlazak iz recesije. To je priznala i Europska komisija. No, taj trend predviđenog rasta nije dovoljan da bi se znatnije osjetio izlazak iz recesije. Za to su potrebni dodatni napori.

Spas u zadnji čas

Hrvatska je ove godine u zadnji čas izbjegla aktiviranje postupka prekomjernih ekonomskih neravnoteža, ali se one mogu aktivirati u bilo kojem trenutku u kojem bi Europska komisija procijenila da se ne poduzimaju mjere za suočavanje s tim problemom.

Hrvatska neće uspjeti postići postavljene ciljeve iz postupka prekomjernog deficita, a još manje za smanjenje javnog duga. Kako su i neke druge države EU imale problema s tim ciljevima, a prema njima Europska komisija nije bila blago naklonjena, može se očekivati da će EU i s Hrvatskom krenuti u razgovore o novim ciljevima. No, i za to će tražiti ne samo najavu konkretnih mjera, nego i njihovu primjenu.

Razlika u viđenjima

A mjere koje traži Europska komisija nisu one reforme koje su se spominjale tijekom predizborne kampanje i pregovora o stvaranju vlade. EU očekuje od Hrvatske da se fokusira na dugoročne i održive, a ne samo na neke ad hoc jednokratne mjere. One se tiču i porezne politike i mirovinskog i zdravstvenog sustava, a pogotovo načina vođenja poduzeća u javnom ili državnom vlasništvu čije su loše vođenje i gubici znatno pridonijeli povećanju javnog duga. Ako je podjela rukovodećih mjesta u takvim kompanijama doista bila predmet trgovine između političkih stranaka prilikom pregovora o stvaranju Vlade, to nije dobra najava jer je EU upozorila da to treba biti transparentno i zasnovano na kompetencijama kandidata, a ne političkoj podobnosti.

Za novu Vladu nema nepoznanica jer su preporuke koje je EU dala Hrvatskoj javne i jasne pa bi o tome trebali brinuti i prilikom sklapanja programa nove Vlade. I dalje važi upozorenje iz EU da su predizborna obećanja jedno, a realnost drugo pa zato čekaju da vide kakav će biti program nove Vlade i, prije svega, kako će izgledati proračun.