JUTARNJI LIST IZVJEŠTAVA IZ EK

BRUXELLES IZDAO BOLJE PROGNOZE ZA HRVATSKU NEGO SE OČEKIVALO Najveći problem i dalje je Agrokor, a BDP se na pretkriznu razinu vraća tek 2019. godine

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker
 Dario Pignatelli / REUTERS

I Europska komisija prognozira da će hrvatsko gospodarstvo rasti ove godine više nego se ranije očekivalo ali da i dalje postoje rizici koju su povezani s restrukturiranjem Agrokora. Komisijine jesenske prognoze koje su objavljene danas u Bruxellesu su slične onima koje je objavila i Hrvatska vlada.

Procjena je Europske komisije da će ove godine hrvatsko gospodarstvo rasti 3,2 posto, sljedeće godine 2,8 posto, a 2019.godine 2,7 posto. Ove su bolje prognoze od onih koje je Komisija objavila u proljeće kada je predviđala ovogodišnji rast od 2,9 posto, a za sljedeću godinu rast od 2,6 posto.

Komisija smatra da se rast u Hrvatskoj pokazuje otpornim, ali rizici i dalje opstaju. Bez obzira na ovakvu stopu rasta Komisija navodi u svom izvještaju da će se hrvatski BDP vratiti na razinu u kojoj je bio prije krize 2019. godine.

- Rast bi trebao ostati snažan i široko utemeljen u 2017. godinu. Međutim, očekuje se da se ritam ekonomskih aktivnosti ponešto smanjiti u sljedeće dvije godine, a BDP bi se trebao vratiti na pretkriznu razinu tek 2019. godine. Potencijalno negativan učinak na rast restrukturiranja Agrokora, koje je u tijeku, i dalje je prijeti. Stopa nezaposlenosti trebala bi nastaviti padati, iako slabijim ritmom budući da se usporava zaposlenost i migracijski odljev. Deficit bi trebao ostati stabilan, ali s gospodarstvom koje i dalje raste iznad svoga potencijala, strukturna ravnoteža bi se mogla pogoršati- navodi se u jesenskim prognozama koje je objavila Europska Komisija.

Komisija procjenjuje da će proračunski deficit ove i sljedeće godine biti 0,9 posto BDP-a dok će 2019. 0,7 posto BDP-a. Isto tako s očekuje nastavak pada javnog duga, koji bi ove godine trebao iznositi 80,3 posto BDP-a, sljedeće godine 77,4 posto, a 2019. 74,5 posto.

U svom izvještaju Europska komisija ističe da je rast u prvoj polovici ove godine ostao "iznenađujuće otporan" i da je učinak procesa restrukturiranja najvećeg privatnog poslodavca u zemlji Agrokora bio manji od očekivanog.

- Rizici za ove prognoze su uglavnom povezani s restrukturiranjem Agrokora koje je u tijeku, zaduženju i poslovanju Agrokora pogotovo tijekom 2018 godine. Kreditori Agrokora bi se mogli suočiti s poteškoćama nakon očekivanih otpisa potraživanja. Razdoblje nepredvidljivosti bi se moglo produljiti ukoliko se neki vjerovnici odluče protiviti ishodu nagodbe, koje bi se trebalo postići do sredine 2018 u skladu sa posebnim zakonom- stoji u izvješću Komisije.

Glavni pokretač rasta i dalje ostaje domaća potražnja. "Dok učinci nedavnih poreznih reformi blijede, očekuje se da će potrošnja kućanstava ostati snažna zahvaljujući rastu zaposlenosti, povećanju plaća i povoljnim kreditnim uvjetima. Investicije će ostati najdinamičnija domaća komponenta s javnim investicijama koje su poduprte povlačenjem europskih strukturnih fondova", navodi Komisija.

Komisija očekuje oporavak izvoza u drugoj polovici ove godine, nakon slabijih rezultata u drugom tromjesečju, zahvaljujući snažnoj vanjskoj potražnji i daljnjem integriranju u tržišta EU-a.

U Hrvatskoj i dalje pada nezaposlenost i raste zaposlenost. Razina nezaposlenosti će ove godine u Hrvatskoj biti 11,1 posto, sljedeće će pasti ispod 10 posto, točnije na 9,2 posto a 2019 godine će pasti na 7,5 posto, što bi trebalo biti negdje na razini prosjeka EU.

Prema ovim prognozama koje je danas objavila Europska komisija niti jedna država EU više nije u recesiji. Na razini EU ove godine će rast BDP-a biti 2,3 posto, sljedeće godine 19, posto. Najveći rast ove godine će imati Rumunjska s čak 5,7 posto, iza nje Malta sa 5,6 posto, Irska 4,8 te Slovenija 4,7 posto. Najmanji rast će prema prognozama Europske komisije imati Italija i Velika Britanija sa samo 1,5 posto a nakon njih Francuska i Grčka 1,6 posto.

Nezaposlenost isto tako pada u cijeloj EU ali je i dalje velika razlika. Na razini EU će stopa nezaposlenosti ove godine biti 8,2 posto a sljedeće 7,7 posto. Najmanja nezaposlenost će i dalje ostati u češkoj koja bi ovu godinu trebala završiti sa stopom nezaposlenosti od 3 posto a sljedeće godine 2,9 posto. Iza nje je po najnižoj stopi nezaposlenosti Njemačka sa 3,7 posto ove godine te 3,5 posto sljedeće. Najveću nezaposlenost će i dalje imati Grčka i Španjolska iako u tim državama stopa nezaposlenosti nastavlja padati. Grčka će 21,8 posto ove godine te 20,4 posto sljedeće dok će Španjolska imati 17,4 posto 2017 i 15,6 posto 2018 godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 09:26