BRITANSKI GUARDIAN U ANALIZI UPOZORAVAO NA NEJEDNAKE UVJETE Lidl i Kaufland su kredite dobivali po kamati od 1%... a tu su i još dva važna razloga

Agrokorovu poslovanju u prilog nije išla borba s maloprodajom konkurencijo m, koja se posljednjih godina sve više širi po Hrvatskoj. Tu tržišnu utakmicu još je teže igrati ako “protivnička ekipa”, kako ističu stručnjaci, radi po povoljnijim uvjetima.

Njemački supermarketi Lidl i “sestrinski” Kaufland tijekom proteklog desetljeća primili su gotovo milijardu dolara kredita od Međunarodne financijske korporacije (IFC), ogranka Svjetske banke te Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), otkrio je lani britanski Guardian. Iako su takvi krediti u pravilu namijenjeni malim i srednjim poduzećima, oni su Schwarz koncernu dani kako bi povećali dostupnost hrane pristupačnih cijena za kupce, posebice u Istočnoj Europi. Lidl je tako 2013. od IFC-a dobio više od 105 milijuna dolara za širenje u Bugarskoj i Hrvatskoj te ulazak u Srbiju.

Kamatna stopa 1%

Dok su Lidl i Kaufland kredite od Svjetske banke i EBRD-a dobivali s kamatom od oko jedan posto, Agrokor je godinama plaćao kamatu i do 10 posto. Tako su se Lidl i Kaufland širili koristeći najjeftinije kredite, dok je Agrokor od banaka dobivao strože uvjete financiranja i s time se morao nositi.

- Visoke kamatne stope Agrokorovih kredita nisu, pak, bile posljedica iracionalnih stavova financijaša, već njegova nepovoljnog internog kreditnog rejtinga koji je zahtijevao dizanje operativnih marži. S druge strane, Lidl je imao dobar omjer kapitala i produktivnosti, zbog čega je dobivao takve kredite. EBRD je, primjerice, financirala i Agrokor, no kod daljnjeg financiranja očekivali su više produktivnosti - objasnio je Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Damir Krajač/CROPIX

Damir Novotny

No, na slab kreditni rejting utječe i opće stanje u državi, pojašnjava konzultant Dragan Munjiza, bivši predsjednik Uprave Konzuma. Njemačka, matično tržište Schwarz grupe, koja u portfelju ima Lidl i Kaufland, ima 80 milijuna ljudi i time automatski više zarađuju. Na hrvatskom tržištu, pak, svega je četiri milijuna ljudi i zbog toga trpi veće rizike. Konkurentska prednost je u tome što ako, primjerice, Kaufland ostvari gubitke u Hrvatskoj, može se pokriti kapitalom s drugog tržišta. Agrokor, pak, to nije trebao zanemariti, zaključuje Munjiza.

Grupa Schwarz

Schwarz Grupa drugi je po redu najveći diskonter u Njemačkoj, nakon Aldija. Grupa je u vlasništvu Dietera Schwarza, teškog 18,7 milijardi dolara, koji je na 46. mjestu Forbesove liste najbogatijih. Grupacija koja teži snažnoj ekspanziji ovog će ljeta otvoriti i trgovine u SAD-u. Lidl danas u Hrvatskoj ima više od 80 trgovina sa 1700 zaposlenih, a Kaufland u svojih 37 poslovnica zapošljava oko 3700 ljudi. Prema podacima AZTN-a, tržište maloprodaje u Hrvatskoj u 2015. obilježio je velik broj konkurenata. Konzumov tržišni udjel smanjen je sa 30 - 40 posto u 2014. na 20 - 30 posto u 2015., dok je Lidl, kao i Kaufland, povećao svoj udjel.