Britanija ima novog premijera, Srbija novu vladu, a USKOK novi rekord

1. Britanija ima prvog premijera hinduista. Ujedno i najbogatijeg dosad.

Rishi Sunak u utorak je postao novi premijer Ujedinjene Kraljevine nakon što ga je kralj Charles III. i formalno imenovao na tu dužnost. Sunak je prvi premijer koji je hinduist, prvi koji korijene vuče iz Indije, a s 42 godine i najmlađi u posljednjih 200 godina. Uz to, Sunak je najbogatiji britanski premijer. On i njegova supruga Akshata Murty među najimućnijim su Britancima, vlasnici su nekoliko raskošnih zdanja u Engleskoj i Londonu. Njihovo je bogatstvo procijenjeno na 730 milijuna funti, odnosno 6,3 milijarde kuna.

2. Vučić dovršio kadrovsku križaljku

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić konačno je dovršio kadrovsku križaljku, pa je u srijedu napokon predstavljena nova vlada s čak 28 ministara. U novom kabinetu nema hinduista, ali prvi put u povijesti mjesto u vladi dobio je predstavnik hrvatske manjine - Tomislav Žigmanov. Analitičari novu vladu smatraju proruskom, a u prilog toj tezi naglašava se i činjenica da je iz kabineta izletjela Zorana Mihajlović koja je osuđivala rusku agresiju i zalagala se za sankcije: "Želim Srbiju na Zapadu, a ne na Istoku".

3. Elon Musk kupio Twitter

Elon Musk u četvrtak je obavio svoj 44 milijarde dolara vrijedan šoping - kupio je popularnu društvenu mrežu Twitter. Prvi potez bio mu je otpuštanje korporacijskog top-menadžmenta koji je uklonio Trumpa. U trenutku Muskova preuzimanja Twittera tvrtka je imala 13 milijardi dolara bankarskog duga. Multimilijarder je već najavio da planira otpustiti 75 posto od ukupno 7500 zaposlenika. Novi gazda rekao je da će Twitter postati najpoštovanija platforma za oglašavanje. "Ptica je oslobođena", poručio je u prvom "cvrkutu" nakon preuzimanja kompanije.

Brojka tjedna - 500.000

Iako je već bilo dogovoreno da četiri mirovinska fonda, usporedo s Pavom Vujnovcem, otkupe 45,7-postotni udio Sbera u Fortenovi za 500 milijuna eura, AZ fond stopirao je transakciju. Menadžment hrvatskog društva za upravljanje AZ mirovinskim fondovima podržao je ideju preuzimanja, ali predstavnici njemačkog Allianza, kao suvlasnika, blokirali su odluku hrvatske Uprave.

Biser tjedna - ‘Ona nije izvršna vlast. Nije moja razina. To nije hamburger. To je nothing burger‘

U Zagreb je na prvi summit Krimske platforme stigla treća najmoćnija političarka SAD-a, predsjednica Kongresa Nancy Pelosi, a iako su Amerikanci tražili i susret s predsjednikom Republike, on je to odbio. Milanović je rekao da ona nije njegova razina, da ionako za dva tjedna neće biti na toj poziciji i otišao u Makarsku. S druge strane, primio je predsjednike albanskog i austrijskog parlamenta.

Rat u HDZ-u - Ustavni sud kaže da bi izbori mogli biti neustavni, a zbog ideje da se u Slavoniji biraju tri zastupnika manje, Anušić se usprotivio šefu

Baš kada se pomislilo da je u HDZ-u sve mirno i da Andrej Plenković nema nikakvu oporbu, iz Slavonije mu je došlo veliko i čvrsto - Ne! Osječko-baranjski župan Ivan Anušić usprotivio se prijedlogu stranačkog vrha da se Zakon o izbornim jedinicama promijeni tako da se u njegovoj županiji biraju dva zastupnika manje, a u susjednoj jedan manje. Krajnji je trenutak da se zakon uredi jer smo prošli sedam izbornih ciklusa, a da glas svakog birača ne vrijedi jednako, pa neki zastupnici dolaze u Sabor s bitno manjim brojem glasova od drugih. Zadnji popis stanovništva pokazao je da nas je sve manje, a odstupanja u broju birača sve veća.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Goran Čular izračunao je da je na zadnjim izborima, zbog nepravednog ustroja izbornih jedinica, HDZ profitirao s čak tri mandata, što je imalo neposredan utjecaj na sastav Vlade. HDZ bi problem riješio tako da se tamo gdje je depopulacija veća bira manje zastupnika. Da tako više ne može, upozorio je i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, kazavši da će idući izbori, ako se izborne jedinice ne korigiraju, biti neustavni. Tako je zaprijetio nuklearnom bombom jer ono što je neustavno, mora biti poništeno.

USKOK-ov rekord - Čak četiri bivša Plenkovićeva ministra u jednom su danu optužena zbog korupcije i nepotizma, a on kaže da to nije nikakav teret za njegovu Vladu

Stara afera, a novi udarac Vladi Andreja Plenkovića. USKOK je protiv četiri (bivša) ministra u njegovoj Vladi podigao optužnice. Darko Horvat, Josip Aladrović, Tomislav Tolušić i Boris Milošević optuženi su zbog nezakonitog dodjeljivanja poticaja i nezakonitog zapošljavanja. Trojica su bila pod istragom dok su bili na dužnosti. Očekivani potez USKOK-a oporbi je bio povod da se izreda pred Bašćanskom pločom u Saboru i redom osudi Plenkovićevu Vladu te zatraži njezinu ostavku zbog korupcijskog presedana.

Najglasniji u osudi bio je Most, koji je konstatirao da je kod Plenkovića jedina stabilnost "stabilno kriminalno". Premijera je vijest zatekla na konferenciji pomalo simboličnog naziva: "Hrvatska kakvu trebamo - Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva". Informaciju o optužnici protiv dojučerašnjih bliskih suradnika otresao je kao mrvicu s revera. Optužnice, rekao je, nisu nikakav teret za Vladu. A oporba? Što će... ucviljeni su nakon što su vidjeli ankete. Naš Špoljar prisjetio se premijerove parole s početka mandata - "Mijenjam HDZ da bih promijenio Hrvatsku" i primijetio da to čini tako da mu svaka tri-četiri mjeseca zbog korupcije ode jedan od ministara.

Nema štrajka - Premijer uletio na pregovore sa sindikatima državnih i javnih službi i dao ponudu koja se ne odbija. Plaće će im rasti osam posto

Vlada i sindikati postigli su dogovor. Kako je nakon zadnjeg višesatnog pregovaračkog sastanka izjavio premijer Andrej Plenković, dogovorili su rast osnovice plaće od šest posto od 1. listopada i još za dva posto od travnja 2023. Uz to, dogovoreno je povećanje božićnice, regresa i dara za djecu.

Dio sindikata najavio je da će oko ovog prijedloga provesti izjašnjavanje, pa ako se dogovor potvrdi, u ponedjeljak će potpisati sporazum. Do ovog dogovora je došlo nakon što su sindikati najavili veliki prosvjed na Trgu bana Jelačića.

Naime, svih 11 sindikata javnih službi koji su sudjelovali u pregovorima na sastanku 18. listopada odbili su ponudu Vlade o porastu osnovice za 2 posto od 1. siječnja 2023. i za 4 posto od 1. listopada 2023. Sindikati su ostali pri svom zahtjevu za povećanje osnovice od osam posto odmah i još pet posto iduće godine, te su poručili da povećanje iznosa božićnice, regresa i dara za djecu ne može kompenzirati rast osnovice i riješiti zaostajanje plaća. Izjavili su i da od Vlade očekuju bolju i konkretniju ponudu.

Nakon najave velikog prosvjeda, Vlada je podebljala ponudu, a sindikaliste je na novi sastanak pozvao sam premijer, nakon čega je postignut kompromis.

Junak Moskve - Zorana Milanovića ruski mediji naprosto obožavaju. Sada je postao heroj zbog izjave o Međunarodnoj krimskoj platformi

Zagreb je ovaj tjedan bio domaćin prvog parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme, na kojem su se okupile 42 delegacije iz 32 države. Na summitu je naglašeno jedinstvo u potpori Ukrajini, te je najavljeno da će se nastaviti vršiti pritisak na Moskvu kroz gospodarske sankcije i isključivanje iz međunarodnih organizacija. Na summitu, najvećem ikad održanom u Hrvatskoj na parlamentarnoj razini, usvojena je i Zajednička deklaracija u kojoj su odbačeni svi pokušaji Rusije da anektira Krim i još četiri ukrajinske oblasti.

Tim je povodom u Zagreb stigla i predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, koja se susrela s premijerom Plenkovićem i šefom Sabora Gordanom Jandrokovićem, ali ne i s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem.

Predsjednik Republike je u izjavi novinarima potvrdio da su Amerikanci tražili sastanak s njim, ali da on za taj susret "nije imao vremena" jer je u to vrijeme bio u Makarskoj. O Milanoviću su se zbog tog poteza raspisali i ruski mediji, koji su pritom podsjetili i da se Milanović protivio članstvu Finske i Švedske u NATO-u. Summit je izazvao veliki prometni kolaps u Zagrebu, kao i svaki drugi veliki međunarodni skup.

Putinove fantazije - Dok predsjednik Ruske Federacije Ukrajinu smatra svojom, u krvavi ratni sukob sve se više upleću strane vojne sile

Rat u Ukrajini ušao je u deveti mjesec, a pitanje pobjednika miljama je daleko od konačnog odgovora. Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je održao zlokobni govor u Moskvi, iz kojeg se može iščitati da je odlučio zaigrati na sve ili ništa. Krim i dijelovi južnih i istočnih ukrajinskih regija - ruske snage trenutačno kontroliraju oko 15 posto teritorija - nisu mu dovoljni. Želi potpunu kontrolu nad susjednom zemljom, koju zapravo ne smatra državom, nego privremeno odcijepljenim dijelom majčice Rusije.

U govoru je često kreativno interpretirao povijest, pa je rekao da je Ukrajina "ruska zemlja" koju je svojevremeno prisvojila Poljska. A potom je otišao korak dalje: "Rusi i Ukrajinci zapravo su jedan narod. Zato je i ovaj rat u neku ruku građanski rat". U sukob se uključuje sve više stranih sila. Na Putinovu stranu prvo je stao Iran koji je Rusiji poslao dronove i stavio im na raspolaganje elitne postrojbe, a pojavila se i vijest da će se ruskoj armiji pridružiti i afganistanski komandosi koje su obučavali Britanija i SAD.