JAČI OD VATRE

Britanci se dive našim vatrogascima: kako je opasni požar ugasila postrojba zapovjednika Sanadera!

Novinari Guardiana otkrio je i da će upravo hrvatski vatrogasci obučavati svoje britanske kolege
 Paun Paunovic/Cropix

Nakon još jedne zahtjevne požarne sezone na hrvatskoj obali, o borbi naših vatrogasaca sa sve češćim požarima pisao je i Guardian, a njihov je novinar Ajit Niranjan proveo dan s vatrogascima u Splitu i na Braču te otkrio da će upravo hrvatski vatrogasci obučavati svoje britanske kolege.

‘Samo nekoliko minuta vožnje automobilom od turistima ispunjenog središta Splita, zapovjednik mobilnog vatrogasnog centra Ivan Sanader proučava još uvijek tinjajuću padinu koja smrdi na dim‘, piše Niranjan. ‘Noć prije borio se s požarom koji je prijetio progutati restoran uz cestu, a sada je zapovijedio da se zaustavi ponovno rasplamsavanje.

‘Izgleda kao smak svijeta, ali za nas je to samo dio posla‘, kaže Sanader.

image
Ante Cizmic/Cropix

Vatrogasci koji spašavaju užarene obale južne Europe od požara kažu da je za njihov rad ključna hladna glava, iako će mnogi reći da je njihova odluka da se pridruže vatrogasnom odredu prije stvar vrućeg srca, a ne hladne glave.

Sanader i njegovi kolege hrle prema vatrenom paklu koji im samo jednim naletom vjetra može presjeći put za bijeg. Rade na neravnom terenu koji je često nedostupan vozilima, na leđima nose teške vreće s vodom i penju se uz brda po strašnoj vrućini.

Krajolik je pun borova čija smola gori ‘poput benzina‘, a češeri se ‘ponašaju kao granate‘, kaže jedan vatrogasac, dok vrući vjetrovi raznose okolo šišarke zbog kojih se vatra širi.

image
Bozidar Vukicevic/Cropix

Posao vatrogasaca postaje sve stresniji kako zagađenje ugljikom zagrijava Europu i isušuje njezine dijelove, što pogoduje požarima. Tri su vatrogasca poginula u borbi s požarima u Portugalu prošlog mjeseca, a još jedan u borbi s poplavama u Austriji.

‘Klimatske promjene utjecale su na svaki dio našeg posla‘, kaže Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik u Hrvatskoj.

Vatrogasci s otoka Brača su krajem kolovoza promatrali užarena brda kod Splita, zabrinuti za svoje kolege. Vatreni tornado na Kornatima 2007. godine usmrtio je 12 vatrogasaca i teško ozlijedio još jednog, što je najsmrtonosniji događaj u povijesti vatrogastva u zemlji. Četiri godine kasnije, Brač je pogodio najveći požar u Hrvatskoj. Zatim je 2017. požar zahvatio šumu u blizini Splita i zamalo spalio njegova predgrađa.

image
Paun Paunovic/Cropix

Okruženi vatrom

Vatrogasci stoički govore o rizicima s kojima se suočavaju i neugodno im je kad ljudi njihov posao opisuju kao herojski. No kad ih se pritisne, počnu govoriti o paklenim vrućinama.

Nikola Martinić Peruzzo, voditelj DVD-a iz turističkog grada Supetra, rekao je da su on i njegov tim jednom bili okruženi plamenom nakon što im je promjena smjera vjetra onemogućila bijeg. Kako se vatra približavala, omotali su crijevo nekoliko puta oko kamiona, zatvorili mlaznicu i čučnuli nisko na tlo dok je u cijevi rastao pritisak.

Kad su plameni jezici već stigli do njih, probušili su odvijačima crijevo i šiknula je voda. To je vatrogascima dalo nekoliko dragocjenih minuta dok nisu stigli avioni i vodom im prokrčili put.

‘To je iskonski strah‘, kaže Peruzzo, koji je nekoliko puta u svojoj karijeri bio okružen vatrom. ‘Tada postaneš svjestan koliko si mali u odnosu na prirodu.‘

image
Ante Cizmic/Cropix

Procvat hrvatskog turizma pogoršao je stanje s požarima - automobili zakrče ceste, a turisti lete dronovima iznad požara sprječavajući kanadere da im se približe. Lokalno stanovništvo napustilo je svoja poljoprivredna imanja da bi radilo u hotelima, ostavljajući za sobom zaraslu i neobrađenu zemlju koja može izgorjeti u sekundi.

To je posebno vidljivo na Braču, otoku veličine Malte, koji donosi svu vodu i čije se stanovništvo ljeti učetverostruči. Vatrogasci se ne mogu osloniti na pojačanja s kopna, a šumski požar 2011. natjerao ih je na promjenu taktike.

‘Sada gasimo požare munjevitom akcijom‘, kaže Peruzzo. Strategija uključuje obilno zalijevanje vatre iz zraka, uz podršku velike, ali spretne mase kopnenih snaga.

To ponekad može izgledati pretjerano, rekao je njegov zamjenik Jakov Zlatar, ali njihova statistika pokazuje da takva akcija zapravo smanjuje troškove jer smanjuje i rizik od velikih požara za koje su potrebni dani da bi se ugasili. Splitski požar 2017. donio je mnoge promjene i rezultirao reformom hrvatskog vatrogastva koja je smanjila birokraciju do te mjere da se protupožarni zrakoplovi mogu poslati za nekoliko minuta.

‘Vatrogastvo je uzdignuto na razinu domovinske sigurnosti‘, kaže zapovjednik Tucaković.

image
Paun Paunovic/Cropix

Vatrogasaca malo, a potražnja sve veća

No, najteži posao s kojim se suočavaju vatrogasci je uvjeravanje drugih ljudi da se pridruže njihovim redovima. Broj profesionalnih vatrogasaca u Europi posljednjih se godina kreće oko 365.000, iako je potreba za njima sve veća, a vatrogasni sindikati u zemljama poput Hrvatske i Grčke prosvjedovali su ove godine zbog niskih plaća.

Vatrogasci u Supetru, kod kojih se tom profesijom često bavi više članova iste obitelji, kažu da često moraju imati i dodatni posao poput vožnje taksija i dizajniranja web stranica kako bi spojili kraj s krajem. No, možda bi bilo više kandidata kad bi se riješilo pitanje seksizma. Naime, tri četvrtine vatrogasaca su muškarci.

‘Ponekad kad žene odu na intervenciju, ljudi samo začuđeno gledaju i pitaju: ‘Tko su ove cure?‘‘, kaže Valentina Kišan, logopedica i dobrovoljna vatrogaskinja na privremenom radu u Supetru. Ana Ilinić, ekonomistica i također vatrogasna dobrovoljka, kaže da se situacija popravlja, ali i da varira od ekipe do ekipe.

Vatrogasno društvo u Supetru osnovano je 1994. godine kada su britanski vatrogasci tijekom rata donirali prijeko potrebnu opremu. Dobrotvorni projekt poznat kao ‘Operacija Florijan‘ od tada se proširio na vatrogasne službe diljem svijeta, pa će tako vatrogasci iz Supetra obučavati britanske vatrogasce.

image
Ante Cizmic/Cropix

Anja Mrak, dobrovoljna vatrogaskinja iz Slovenije, koja je 2022. gasila najgori šumski požar u svojoj zemlji u nekoliko desetljeća, rekla je da je posao financijski isplativ, ali donosi veliko psihičko opterećenje: ‘Taj požar nas je stvarno emotivno iscrpio. Neki ljudi koje ste došli spašavati nisu htjeli napustiti svoje kuće.‘

Kako bi se nosili s psihološkim izazovima posla, vatrogasci kažu da puno razgovaraju. Hrvatska vatrogasna zajednica im osigurava podršku psihologa, a zapovjednici u Supetru svaka dva tjedna organiziraju team building kako bi izgradili povjerenje i opustili se.

‘Kada se borimo s vatrom, kažemo da nije važno što je ispred tebe, već je bitno tko je uz tebe‘, kaže Peruzzo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 17:59