SVE TEŽA SITUACIJA

Bolničke bakterije kobne za bolesnike na respiratoru, sve češće na covid-odjelima

Nakon tri do pet dana respiratora rizik za bolničke infekcije se značajno povećava, upozoravaju liječnici
 Duje Klarić/Cropix

Što je više oboljelih od covida-19 na respiratoru, to je više umrlih, i to ne samo zbog virusa, već i zbog bolničkih infekcija koje su gotovo neizbježne kod pacijenata čije liječenje traži dugotrajnu mehaničku ventilaciju, odnosno respirator.

Pokazale su to svjetske studije rađene protekle dvije godine otkako je krenula pandemija koronavirusa. Bolničke infekcije pojavljuju se i inače kod pacijenta u jedinicama intenzivnog liječenja (JIL) u oko 15 do 50 posto slučajeva, a s tim je brojkama izravno povezan i visoki mortalitet. No, kod covida-19 te su brojke značajno veće jer je boravak na respiratoru duže od prosjeka za druge bolesti.

Najčešće se radi o bakterijskoj upali pluća koja se u JIL-u kreće od 20 do 70 posto, s tim da se 80 posto odnosi na pacijente na respiratoru, od kojih više od 70 posto umire. No, kod liječenja najtežih slučajeva covida ima i drugih rizičnih faktora - od toga da se bolničke infekcije brže šire zbog velikog broja pacijenta i nedostatka osoblja koje se brine za preveliki broj oboljelih, preko lijekova poput kortikosteroida koji smanjuju imunitet, do često visoke dobi pacijenta s brojnim dodatnim bolestima.

Visoka smrtnost

Donedavno najveća hrvatska covid-bolnica KB Dubrava imala je smrtnost onih koji su trebali respirator od oko 70 posto. No, dr. Bruno Baršić, voditelj kriznog stožera za covid-19 u toj bolnici, nerijetko ponavlja da ne ubija respirator već bolest koja je u nekim slučajevima toliko teška da nema pomoć.

"Razlog širenja bolničkih infekcija je intubacija pacijenta jer uz tubus, strano tijelo, prolazi i sekrecija u kojoj su bakterije koje onda dolaze do bronha i šire se plućima. Usna šupljina je zapravo glavni izvor infekcije. Kad pacijent dođe u bolnicu flora mu se u ustima promijeni u roku od 48 sati i u nju uđu gramnegativni uzročnici upale pluća.

Kad se tome doda pozitivan tlak koji se upuhuje u pluća, rizik je veliki. To je problem koji se, unatoč napretku medicine, zadnjih 25 godina nije uspio riješiti", objašnjava dr. Baršić.

Posljedice lijekova

"Također problem su i kortikosteroidi, standardna terapija za covid, koji smanjuju otpornost na infekcije, te inhibitori protonske pumpe koji se moraju davati za sprječavanje gastritisa, a to onda znači da bakterije nisu uništene već slobodno putuju. Ti lijekovi smanjuju kiselost sluznice želuca pa su pacijenti kolonizirani bakterijama” kaže dr. Nikolina Bušić, infektologinja u KB-u Dubrava.

"Nakon tri do pet dana respiratora rizik za bolničke infekcije se povećava. Pojavljuju se gramnegativne bakterije koje pogoršavaju situaciju i nužno traže uporabu raznih antibiotika”, objašnjava dr. Maja Abram, predstojnica Zavoda za klinički mikrobiologiju KBC-a Rijeka. "U OB Bjelovar također svakodnevno imamo i do osam pacijenta na respiratoru, a neki od njih zarazili su se i bolničkim infekcijama”, kaže dr. Ivanka Fehir Radanović, ravnateljica te bolnice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 08:33