‘Blokada ulaska Švedske i Finske u NATO nema nikakvog smisla, ne želimo od sebe praviti incidentnu državu‘

Posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za vanjsku politiku Mate Granić bio je gost Dnevnika N1 i komentirao posjet premijera Ukrajini.

Granić kaže da je posjet Plenkovića Kijevu snažna, hrabra i odlučna državnička gesta na vrlo simboličan dan – Dan Europe.

O sigurnosnim stvarima Granić nije mogao govoriti, ali je rekao da vjeruje da će premijer sigurno vratiti u Hrvatsku.

Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, kaže da je to najbrutalnija agresija nakon Drugog svjetskog rata na jednu suverena državu.

“Ta agresija je promijenila svjetski poredak. Cilj je bio razjedniti Europsku uniju i nije uspjelo. Europska unija nije nikad bila više ujedinjena. NATO je nikad više ujedinjen. I Finska i Švedska žele biti članice. Dodatna stvar – Hrvatska je jedna od prvih država koja je snažno osudila rusku agresiju, stala na stranu Ukrajine, dala političku, diplomatsku i ostalu podršku. U stalnim smo komunikacijama s Ukrajinom i predsjednik Vlade je odabrao simbolički trenutak kada posjetiti Ukrajinu”, rekao je.

Granić kaže da je posjet bio vrlo uspješan i dodao da je ukrajinsko vodstvo izuzetno dobro primilo državnički posjet predsjednika Vlade Plenkovića.

Komentirao je i informaciju da se hrvatska veleposlanica u Ukrajini nakon više tjedana iz Lavova opet vratila u Kijev, a među veleposlanicima je koji su se najduže zadržali u Kijevu.

'Finsku i Švedsku treba podržati'

“To su sve simbolični činovi kojima pokazujemo koliko nam je stalo do Ukrajine, ukrajinskog naroda i podrške Ukrajini. Ovdje se radi o Europi, radi se o tome da se brane temelji ljudske civilizacije. Dužnost je sviju da pomognu najbolje što to mogu”, rekao je.

Upitan je li na sastanku bilo govora o Milanovićevim izjavama oko primanja Finske i Švedske u NATO, odgovara:

“Jasno da to propitkivanje nečega što je civiliziranom svijetu, Europi i Americi jasno nije dobro. Vlada predsjednika Plenkovića oko toga ima najčvršće stavove. Finska i Švedska su dvije države koji su temelji demokracije u svijetu. Kad su one odlučile da će zatražiti prijem u NATO, onda to treba najsnažnije podržati jer to jača NATO i jača demokraciju u svijetu. Problem konstitutivnosti Hrvata je veliki problem. Tu formulaciju konstitutivnosti naroda sam ja pregovarao za vrijeme vašingtonskih pregovora. Tada je definirano da je BiH država triju konstitutivnih naroda. Ona je prihvaćena u tom obliku u Daytonu”.

Što se tiče pregovora o izmjenama izbornog zakona u BiH, Granić kaže da treba biti uporan i odlučan.

“U svakom slučaju, treba biti uporan, odlučan. Istina je da veliki broj država unutar EU ne razumije problem u BiH. Upravo zato diplomacija postoji da se objasni i da ono što traže Hrvati je dogovoreno i potpisano. U tome treba biti uporan i odlučan maksimalno, ništa se neće postići ako se dvije države koje su prve po demokraciji u svijetu blokira. Onda pravite od sebe incidentnu državu i nećete sigurno dobiti nikakvu podršku. Vjerujem da će se ponovno obnoviti pregovori oko promjene izbornog zakona”, zaključio je Granić za N1.