Primjenom novih tehnologija moguće je ubrzati gospodarski rast i razvoj, poruka je s konferencije “Blockchain (r)evolucija hrvatskoga gospodarstva”, koju je jučer u zagrebačkom hotelu Esplanade organizirao PwC, a čiji je medijski pokrovitelj bio Jutarnji list.
Uz brži razvoj ekonomije u cjelini, blockchain tehnologija omogućuje i brži razvoj pojedinih gospodarskih sektora. To se, prije svega, odnosi na financijski sektor u kojem je primjena novih tehnologija praktično neograničena. No, velike prilike za primjenu blockchaina postoje i u drugim industrijama, poput prehrambene, zatim u turizmu i brodarstvu.
John Gašparac, predsjednik Uprave PwC Hrvatska, Victor G. Dodik, pred. Canadian Imperial Bank of Commerce, Priit Martinson, pravni savjetnik u PwC Legal Estonia, Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, Vlaho Hrdalo, predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute, Frenki Laušić, novinar Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista
Velike promjene
- Brodarska industrija nije se značajnije mijenjala još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Tako, primjerice, prijevoz robe od Kenije do Nizozemske još traje 34 dana, od čega 10 dana otpada samo na administriranje. Tu se otvara velik prostor za blockchain jer se njegovom primjenom trajanje prijevoza robe može može značajno smanjiti u tom dijelu administriranja - poručila je Maruška Vizek, ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta, koja je sudjelovala na panelu.
Prema njenim riječima, blockchain bi mogao povezivati cijeli lanac distributera, brodara, logističara, carinika, sve preko jedne platforme. Tako bi se olakšala teška procedura, ubrzao cijeli proces, smanjili troškovi transporta i time snizila cijena proizvoda za krajnjeg kupca.
Štoviše, dodala je, primjenom blockchaina omogućuje se i veća transparentnost u određivanju cijena, što donosi velike koristi potrošačima. Nove tehnologije donose velike promjene i svijetu financija, dodala je. Naime, digitalnim valutama omogućuje se veća potrošnja, a time brži i lakši oporavak gospodarstva i lakši izlazak iz deflacijske spirale. No, s druge strane, upozorila je M. Vizek, digitalnim valutama sve više se pretvaramo u svojevrsno “big brother” društvo.
- U svijetu već postoje središnje banke koje su osnovale posebne radne skupine za digitalne valute - istaknula je Vizek.
No, Hrvatska, ocijenio je Vlaho Hrdalo, predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute, i u tome kasni. Naime, istaknuo je Hrdalo, HNB i Hanfa, kao nadležne institucije, dosad nisu pokazali želju za dijalogom o tome, dok druge središnje banke i nadležne institucije u svijetu njeguju drugačiji, aktivniji pristup.
Luka Đurić, savjetnik predsjednice RH za nove medije i društvene mreže
Javna uprava
Ipak, čini se da najviše šansi za primjenu blockchaina i promjene koje će on donijeti postoji u javnoj upravi. Tu se, istaknuto je konferenciji, otvaraju čak i mogućnosti poput sklapanja brakova i razvrgavanja životnih zajednica putem blockchaina. I dok je kod nas to još samo teoretska mogućnost, u Estoniji je to već stvarnost.
Estonska iskustva digitalizacije javne uprave iznio je Priit Martinson, sadašnji pravni savjetnik u PwC Legal Estonia, a nekad estonski diplomat u Kini, koji je opisao iskustva te države s digitalizacijom i informatizacijom. Taj je proces, naglasio je, u Estoniji išao ukorak s obnovom državnosti od 1991. nadalje, s obzirom na to da su se ponovno stjecanje neovisnosti od bivšeg SSSR-a i digitalizacija ‘90-ih godina prošlog stoljeća u slučaju te zemlje s milijun i pol stanovnika odvijali gotovo paralelno.
- Paralelno s izgradnjom države, Estonija je uvodila i nove tehnologije. U Estoniji danas svaki građanin ima digitalni broj koji mu omogućuje služenje e-uslugama države. Uz to, više od 99 posto naših bankovnih transakcija danas je digitalno - opisao je Martinson estonska iskustva, koja govore o prerastanju te baltičke zemlje u pravu “blockchain državu”.
Uz to, Estonci već sada digitalno glasaju, a svi su podaci o obrazovanju dostupni poslodavcu u digitalnoj knjizi (ledgeru).
Ipak, možda je najveći poduhvat estonskih vlasti pokretanje programa e-residency.
- Nakon što smo zaključili da nam populacija naglo opada, odlučili smo otvoriti program koji omogućava bilo kome da digitalnim putem prijavi prebivalište u Estoniji. Najveća je korist tog programa da stanovnik bilo koje države svijeta može otvoriti tvrtku u našoj zemlji koju može voditi online - objasnio je Martinson.
Markus Jensen, viši menadžer u PwC Njemačka
Bankarstvo
Upravo su estonska iskustva s digitalizacijom bila primjer mnogim zemljama u tranziciji, Tako je, primjerice, u susjednoj Sloveniji u blockchain sektoru danas zaposleno oko 13.000 ljudi, a Slovenci koji su se iselili danas se, poručio je Hrdalo, vraćaju u “deželu”.
Estonska iskustva, rečeno je na konferenciji, trebala bi više koristiti i Hrvatska.
- Postoji velik prostor za primjenu te tehnologije, od raznih matica, preko katarsta pa do sklapanja i primjene ugovora - istaknula je M. Vizek. No, upozorila je na potrebu većeg ulaganja u infrastrukturu koja će omogućiti digitalizaciju javne uprave.
Jedan od sektora u kojem Hrvatska u digitalizaciji ne kaska za drugima je bankarstvo, rečeno je na panelu.
Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, i Davor Lukšić, poduzetnik
- Što se tiče primjena novih tehnologija, banke u Hrvatskoj su dosta dobre. Tehnologija koju imam na hrvatskom bankovnom računu bolja je od one koju imam u Kanadi - ocijenio je Victor G. Dodik, predsjednik i izvršni direktor Canadian Imperial Bank of Commerce (CIBC).
Iako je primjena novih tehnologija u financijama sveprisutna, to ne znači da će gotovina nestati. Štoviše, dodao je Dodik, primjena gotovine jača, a to je dijelom vezano uz “sivu” ekonomiju.
- Što je veći PDV, to je više i “sive ekonomije” i plaćanja gotovinom - poručio je Dodik.
Dio rasprave odnosio se i na kriptovalute te na njihovo zakonsko reguliranje. Hrvatska bi se i u tome, smatra Hrdalo, trebala ugledati na zemlje koje su to već učinile, poput Njemačke, Austrije i Švicarske.
Dvojna funkcija
- Njemačka je odredila da bitcoin ima dvojnu funkciju: ako njime plaćate kavu, onda je valuta, a ako kupujte bitcoin po 100 dolara, a prodajete po 200, onda je to financijski instrument, koji se mora oporezovati - zaključio je Hrdalo. Konferencija u Esplanadi okupila je velik broj sudionika iz javnog života.
Uz Gorana Ogurlića, glavnog urednika Jutarnjeg lista, i Johna Gašparca, predsjednika Uprave PwC Hrvatska, te Markusa Jensena, višeg menadžera za usluge u financijskom sektoru PwC Njemačka, na konferenciji je kao moderator sudjelovao i Frenki Laušić, novinar Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista.
Andrew Dalgleish, veleposlanik Velike Britanije i Sjeverne Irske
Bilježi se sve, ali je važna i zaštita
- Za deset godina funkcioniranje i infrastrukturu više nitko neće dovoditi u pitanje. Bit će u pozadini svega, a ta je digitalna transformacija usporediva s izumom interneta - istaknuo je Markus Jensen, viši menadžer za usluge u financijskom sektoru u PwC-u Njemačka.
Glavna prednost blockchaina je, dodaje, mogućnost dokumentiranja svega, a ono što je dokumentirano svugdje je vidljivo i svugdje je isto. To znači da se pomoću blockchaina svi podaci, uvijek i svugdje, mogu revidirati i pregledati.
No, kako nas sve uči i iskustvo Estonije, važno je raditi i na zaštiti podataka. Estonija je, tako, upozorio je Priit Martinson iz PwC Legal Estonia, bila i žrtva cyber-napada na zemlju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....